Dnevnik (književnost)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dnevnik je jedna od dve specijalne vrste autobiografija.

Za razliku od memoara (druge vrste autobiografije) u kojima je piscu stalo, koliko da ispriča svoj život, toliko i da opiše vreme i sredinu u kojoj je živeo i radio, dnevnik predstavlja beleške koje su zapisivane iz dana u dan, a cilj im je isti. Glavna razlika je u tome što su memoari pisani po sećanju, a dnevnik se piše pod svežim utiscima dnevnih događaja. Dnevnik obiluje tačnim podacima, pa zato ima dokumentarnu ili istorijsku vrednost, kao što je „Dnevnik Ane Frank“. U dnevniku se mogu vlastita osećanja, misli, raspoloženja, ali i druga zapažanja o događajima, ljudima, o sredini u kojoj se živi i prilikama u društvu.

U srpskoj književnosti poznati memoari i dnevnici su: Memoari prote Matije Nenadovića, Bilješke jednog pisca Sime Matavulja, Dnevnik Vladete Jerotića i drugi.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Priručni slovnik naučni ČS Akademia vied, Praha 1966.
  • Dr Dragiša Živković - Teorija književnosti sa teorijom pismenosti

Preporučena literatura[uredi | uredi izvor]