Držači štita (heraldika)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U heraldici, držači štita su figure koje obično stoje sa obe strane štita i drže ga uspravnim. Ove figure mogu biti prave ili mitološke životinje, ljudi i istorijske ličnosti, a ponekad čak i biljke ili neživi objekti.

Držači štita su uglavnom objašnjavali na čemu nosilac grba temelji svoj autoritet, pa su se mogli naći najčešće razni svetitelji (koji ističu božansko pravo) i životinje (koje su imale da istaknu duhovne ili fizičke kvalitete nosioca grba) na koje su se pozivali razni vladari i plemići, i temeljili svoj status.

Grb Mladenovca za držače štita ima belog konja i crvenog jelena

Figure često mogu biti od čisto lokalnog značaja, kao što je primer ribara i rudara koji su dodeljeni Veću okruga Kornvol u Engleskoj, ili istorijsku vezu, kao na primer lav u Engleskoj i jednorog u Škotskoj. Slova abecede su upotrebljena kao držači štita kod grba grada Valensije.

Obično je po jedne figure sa obe strane štita, mada ima i slučaja samo jedne figure koja stoji iza štita, a izuzetno redak primer je grb Kongoa gde figure izlaze iza samog štita.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, držači štita su uglavnom znak kraljevske naklonosti, dobijene od strane suverena. Nasledni držači štita su uglavnom dozvoljeni samo nasleđujućim lordovima (članovima gornjeg doma u Engleskoj), kraljevskoj porodici, poglavarima škotskih klanova, i škotskim feudalnim baronima koji su titulu barona stekli pre 1587. godine. Nenasleđujući držači štita se doživotno darivaju lordovima, vitezovima i damama Reda Gartera, Redu Svetog Mihaela i Svetog Georgija, itd.