Driopa
Driopa (grč. Dryope) je u grčkoj mitologiji kćerka kralja Driopa i Polidore, a Ovidije u „Metamorfozama“ navodi Eurota kao njenog oca.[1]
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Driopa je čuvala očeva goveda na planini Eti, kada su je spazile hamadrijade i primile u svoje društvo. Međutim, Driopu je spazio i bog Apolon i pošto mu se dopala, pretvorio se u kornjaču kako bi joj se približio. Devojku je privukla ova životinja i ona ju je uzela u krilo. Tada se Apolon preobrazio u zmiju i oplodio je. Kasnije se udala za Andremona, a Apolonu je rodila sina Amfisa. Nimfe nisu zaboravile svoju drugaricu i otele su je, a kod Apolonovog hrama, koji je prethodno izgradio Amfis, zauzvrat su ostavile veliku topolu i izvor. To su videle dve devojke i razglasile, pa su ih rasrđene nimfe pretvorile u jele. Driopin sin je podigao svetilište nimfama, pri čemu je zabranio ženama učešće u svetkovinama zbog dve brbljivice koje su odale tajnu nimfi. Prema drugom predanju, Driopu je nimfa Lotida pretvorila u drvo, jer je otkinula cvet sa njenog drveta.[2]
Nimfa Driopa[uredi | uredi izvor]
U rimskoj mitologiji se pominje i nimfa Driopa u koju je bio zaljubljen bog Faun.[2]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ theoi.com: Dryope
- ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.