Duško Radović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Duško Radović
Duško Radović u Kijevu, 1966.
Puno imeDušan Radović
Datum rođenja(1922-11-29)29. novembar 1922.
Mesto rođenjaNiš
 Kraljevina SHS
Datum smrti16. avgust 1984.(1984-08-16) (61 god.)
Mesto smrtiBeograd
 SFR Jugoslavija

Dušan Duško Radović (Niš, 29. novembar 1922Beograd, 16. avgust 1984) bio je srpski pesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Nišu, otac Uglješa bio je iz Vranića kod Čačka rođen u Čolića kući, a majka Sofija Stefanović bila je iz Niša.[1]

Bio je glavni urednik „Pionirskih novina”, urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista „Poletarac”, novinar „Borbe” i (od 1975. godine) urednik Studija B. Njegova emisija „Beograde dobro jutro” počela je da se emituje jula 1975. godine na Studiju B.[2] Bila je ukinuta 1982. godine, kada su određeni članovi vladajuće partije okarakterisali Duškove aforizme kao „političke poruke sa izraženom moralističkom i demagoškom pozadinom”.

Scenario i tekst popularnih pesama pisao je za dečiju televizijsku seriju "Na slovo na slovo".

U Beogradu se dugi niz godina održava atletska trka „Sećanje na Duška Radovića”. Duškov brat je poznati atletski trener Branimir Brana Radović.

Najširoj publici je poznat po aforizmima kojima je budio Beograđane na talasima Radija „Studio B“, koji su kasnije objavljeni u tri knjige „Beograde dobro jutro”. Bio je veliki ljubitelj fudbala i navijač FK Partizan.[3]

Njegova dela prevođena su na sve značajnije svetske jezike.

Kao član redakcije i prevodilac sa francuskog dao je imena likovima u stripovima Talični Tom i Krcko.[4]

Preminuo je 16. avgusta 1984. godine u Beogradu. Njegov sin je Miloš Radović.

Povodom 100 godina od njegovog rođenja objavljena je monografija „100 godina Duška Radovića”.[5]

Književnik Matija Bećković je za njega napisao da je Ivo Andrić koji je odbio da odraste.[6]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Mlado pokolenje
  • Nagrada zmajevih dečjih igara

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Kapetan Džon Piplfoks (1953), radio-drama
  • Poštovana deco (1954), pesme
  • Priče za Gordanu (1955), radio-drama
  • Kako su postale ružne reči (1960), radio-drama
  • Smešne reči (1961), pesme
  • Pričam ti priču (1963), pesme i priče
  • Na slovo, na slovo (1963—1965), televizijska serija
  • Gde je zemlja Dembelija (1965), pesme
  • Razbojnik Kađa i princeza Nađa (1968), pesme
  • Če, tragedija koja traje (1969. sa M. Bećkovićem), poema
  • Vukova azbuka (1971), pesme
  • Crni dan (1971), pesme
  • Zoološki vrt Beograd (1972), pesme
  • Dokolice (1972), izbor pesama
  • Beograde, dobro jutro 1 (1977), aforizmi
  • Beograde, dobro jutro 2 (1981), aforizmi
  • Sedi da razgovaramo (1981), pesme
  • Ponedeljak, Utorak, Sreda, Četvrtak (1983), poezija i proza za decu u četiri knjige

Neke od njegovih pesama su postale hitovi za decu u izvođenju Dečjeg hora „Kolibri”:

  • Mrak
  • Plavi zec
  • Strašan lav
  • Šta je na kraju
  • Pesma o mleku
  • Tatin muzičar
  • Zdravica (Sve što raste htelo bi da raste...)

Pisao je tekstove za pesme poznatih pevača:[7]

Poznati aforizmi[uredi | uredi izvor]

  • „Roditelji, tucite svoju decu čim vidite da liče na vas.”
  • „Teško je biti dete i biti dobar.”
  • „Ako rešite sve probleme svoje dece, oni neće imati drugih problema sem vas.”
  • „Imati prijatelje, to znači pristati na to da ima lepših, pametnijih i boljih od vas. Ko to ne može da prihvati, nema prijatelja.”
  • „Lopta je kao udavača. Ne muvaj se oko nje ako nemaš ozbiljne namere. Ako ne misliš da je uzmeš.”
  • „Kad neko nema šta da kaže o tome šta jeste najčešće govori o tome što nije. Nije blesav, nije sisao vesla, nije mačiji kašalj, nije naivan, nije čuvao ovce...”

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]