Dunjak

Koordinate: 45° 13′ 55″ S; 15° 40′ 11″ I / 45.2319987° S; 15.6696324° I / 45.2319987; 15.6696324
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dunjak
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaKarlovačka
OpštinaVojnić
OblastKordun
Stanovništvo
 — 2011.Pad 39
Geografske karakteristike
Koordinate45° 13′ 55″ S; 15° 40′ 11″ I / 45.2319987° S; 15.6696324° I / 45.2319987; 15.6696324
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina209 m
Dunjak na karti Hrvatske
Dunjak
Dunjak
Dunjak na karti Hrvatske
Dunjak na karti Karlovačke županije
Dunjak
Dunjak
Dunjak na karti Karlovačke županije
Ostali podaci
Poštanski broj47221 Krstinja
Pozivni broj+385 47

Dunjak je naseljeno mesto na Kordunu, u sastavu opštine Vojnić, Karlovačka županija, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Srbe u ovom kraju su vlasti diskriminisale još 1909. godine. Tako list Srbobran piše da je tada uobičajena mjera kažnjavanja učitelja bio njihov premještaj. Na taj način su im propadali plodovi rada u bašči, oštećivale se stvari u seobi i prekidale ljudske veze. Učitelj Milovan Dejanović je iz Krnjaka premješten u Donji Budački, Nikola Paić iz Donjeg Budačkog u Dunjak, Miloš Zdjelar iz Dunjaka u Poloj, a učitelj Ribar iz Poloja u Krnjak.[1][2] Dunjak se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Dunjaku je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Dunjak pripada Arhijerejskom namjesništvu karlovačkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[3] Dunjaku je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Svetog proroka Ilije, izgrađen 1824. godine, a srušen u Drugom svjetskom ratu. Parohiju sačinjavaju: Dunjak, Klokoč, Kestenovac, Klupica, Mračaj, Rajić Brdo, Lisine, Lipovac, Kusaja, Johovo i Miholjsko.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Dunjak je prema popisu iz 2011. godine imao 39 stanovnika.[4]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[5] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 49 138 175 221 278 260 266 305 282 316 305 285 239 216 193

Nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[5] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 48 (97,95%) 136 (98,55%) 164 (93,71%) 218 (98,64%) 275 (98,92%)
Hrvati 0 0 0 0 3 (1,07%)
Jugosloveni 0 0 8 (4,57%) 3 (1,35%) 0
ostali i nepoznato 1 (2,04%) 2 (1,44%) 3 (1,71%) 0 0
Ukupno 49 138 175 221 278

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srbobran, br. 233., Proganjanje narodnih učitelja. Zagreb. 1909. 
  2. ^ Višnjić, Čedomir (2013). Srbobran 1901 - 1914. - Srpsko kolo 1903 - 1914. Zagreb, Beograd: SKD Prosvjeta, Službeni Glasnik. str. 477. COBISS.SR-ID 201659660. 
  3. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo karlovačko: Parohija Dunjak”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 11. 7. 2012. 
  4. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 8. 5. 2013. 
  5. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]