Eksploatacija uglja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Površinska eksploatacije uglja u Vajomingu, u Sjedinjenim Državama

Cilj eksploatacije uglja je vađenje uglja iz zemlje. Ugalj se vrednuje zbog svog energetskog sadržaja. Od 1880-ih se naširoko koristi za proizvodnju električne energije. U metalnoj i cementnoj industriji ugalj se koristi kao gorivo za izdvajanje gvožđa iz legura gvožđa i u proizvodnji cementa. U SAD, Velikoj Britaniji i Južnoj Africi rudnici uglja i prateća infrastruktura se nazivaju ugljenokopi. U Australiji kad se kaže „ugljenokopi“ misli se na podzemne rudnike uglja. Eksploatacija uglja se razvila tokom poslednjih godina, još od prvih izrada tunela, kopanja i ručnog vađenja uglja na kolicima do velikih delova i duguh rudarskih zidova. Rdarstvo na ovom nivou zahteva upotrebu pokretnih traka, kamiona, transportera i konektora.[1] Eksploatacija uglja može biti površinska i podzemna.

Površinska eksploatacija[uredi | uredi izvor]

Površinska eksploatacija obuhvata eksploataciju u otvorenim kopovima. To je široka kategorija rudarstva u kojoj se vrsi uklanjanje zemljišta iznad mineralne sirovine tj. vrši se ukalanjanje jalovine kako bi se došlo do rudnog tela. Ovaj oblik rudarstva koristi neke od najvećih mašina na svetu kao što su damper kamioni, rotorni bager.

Eksploatacija izradom etaža[uredi | uredi izvor]

Bagger 288 je vedričar, koristi se u strip rudarstvu.

Eksploatacija izradom etaža predstavlja otkalnjanje jalovine u trakama. Najčešće se koristi za otkopavanje ugljeva. Ova vrsta eksplatacije se primenjuje samo kada se rudno telo nalazi blizu površine. Postoje dva oblika eksploatacije etažama. Prvi je oblast izrade etaža koja se koristi kod ravnih terena, a drugi je konturni otkopavanje koje se koristi u brdovitim predelima gde je potrebno pratiti konture terena kako bi se došlo do rude. Konturni otkopavanje najčešće se otvara u obliku terasa u strani brda ili planine.

Uticaj na životnu sredinu[uredi | uredi izvor]

Površinska eksplatacija narušava reljef, topografiju terena, samim tim je pogođen i biljni i životinjski svet, klima, voda i samo zdravlje ljudi u okolini kopa. U odlagalištima može doći do stvaranje kiselina koje se mogu izliti u rečne tokove i podzemne rezervoare vode i mogu imati ozbiljne posledice na zdravlje ljudi i okoline. Eksploatacija i sagorevanje uglja jedan su od glavnih uticajnih faktora na globalno zagrevanje. Sagorevanjem uglja dolazi do stvaranja uglje-dioksida i metana, koji pospešuje stvaranje efekta staklene bašte.

Podzemna eksploatacija[uredi | uredi izvor]

Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina se odnosi na različite tehnike iskopavanja sirovina, većinom se odnosi na one koji sadrže metale, kao što su rude koje sadrže zlato, srebro, gvožđe, bakar, nikl, kalaj, olovo, ali takođe podrazumeva korišćenje iste metode za iskopavanje ruda dragulja kao što su dijamanti.

Carrière des Montalets


Jedan od najvažnijih aspekata podzemnog iskopavanja je ventilacija. Ventilacija je potrebna za uklanjanje toksičnih gasova i uklanjanje izduvnih gasova iz dizel opreme. U dubokim toplim rudnicima ventilacija je takođe potrebna za hlađenje radnog mesta za rudare. Takođe jedan od najvažnijih aspekata podzemnog iskopavanja je podgrađivanje. Ono može biti delimično (parcijalno podgrađivanje kritičnih mesta zbog opasnosti od odrona) ili potpuno (podgrađivanje celog rudničkog okna usled eksploatacije u nepovoljnim uslovima okoline).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Industrijska revolucija, koja je počela u Britaniji u 18. veku,[2] a kasnije se proširila po kontinentalnoj Evropi i Severnoj Americi,[3] bazirana je na osnovu dostupnosti uglja za pokretanje parnih motora. Međunarodna trgovina se brzo proširila kada ugaljem pokretane parne mašine su izgrađene za parne lokomotive i parobroda. Novi rudnici koji su se sirili u 19. veku zavisili su od muškaraca i dece da rade prekovremeno u često opasnim radnim uslovima. Bilo je mnogo mesta za kopanje uglja, a najstariji su u Njukeslu Duramu, Južnom Velsu, Škotskoj, srednjoj Engleskoj, kao što su one u Kolbrukdejlu.

Najstariji u bez prestanka rada duboki rudnik u Velikoj Britaniji je Tauver Koleri u Južnom Velsu dolinama u srcu polja uglja Južnog Velsa . Ovaj Rudnik je razvijen u 1805, a njeni rudari ga kupili krajem 20. veka, da bi se izbeglo da bude zatvoren. Tauver Koleri je konačno zatvoren 25. januara 2008, iako se proizvodnja nastavlja u Aberpergmu rudnika na klizštu u vlasništvu Valter energije. Ugalj se kopao u Americi početkom 18. veka, a komercijalno rudarstvo počelo je oko 1730 u Midoltonu u Virdžiniji. Mašine za sečenje uglja su izmislio u 1880-im. Pre ovog pronalaska, ugalj se vadi iz podzemlja budacima i lopatom. Do 1912, površinski kopovi su sprovedeni sa parnim lopatama dizajniran za eksploataciju uglja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Methods of Coal Mining" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. mart 2012) Great Mining (2003) accessed 19 December 2011
  2. ^ Smith, A. H. V. (1997): "Provenance of Coals from Roman Sites in England and Wales", Britannia, Vol. 28, pp. 297–324 (322–4).
  3. ^ MCCartney, Martha W. (1989). "Historical Overview Of The Midlothian Coal Mining Company Tract, Chesterfield County, Virginia." Arhivirano 2007-04-19 na sajtu Wayback Machine December 1989.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Daniel Burns. The modern practice of coal mining (1907)
  • Chirons, Nicholas P (1978). Coal Age Handbook of Coal Surface Mining. Coal Age Mining Informational Services. ISBN 978-0-07-011458-6. 
  • Hamilton, Michael S. (2005). Mining Environmental Policy: Comparing Indonesia and the USA. Burlington, VT: Ashgate. ISBN 978-0-7546-4493-4. .
  • Hayes, Geoffrey. Coal Mining (2004), 32 pp
  • Hughes. Herbert W, A Text-Book of Mining: For the use of colliery managers and others (London, many editions 1892-1917), the standard British textbook for its era.
  • Kuenzer, Claudia. Coal Mining in China (In: Schumacher-Voelker, E., and Mueller, B., (Eds.), 2007: BusinessFocus China, Energy: A Comprehensive Overview of the Chinese Energy Sector. gic Deutschland Verlag, 281 pp. . str. 62—68. ISBN 978-3-940114-00-6.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć))
  • National Energy Information Center. „Greenhouse Gases, Climate Change, Energy”. Pristupljeno 16. 10. 2007. 
  • Charles V. Nielsen and George F. Richardson. 1982 Keystone Coal Industry Manual (1982)
  • Saleem H. Ali. "Minding our Minerals, 2006."
  • Srivastava, Arun Kumar (1998). Coal Mining Industry in India. Deep & Deep Publications. ISBN 978-81-7100-076-0. 
  • Department of Trade and Industry, UK. „The Coal Authority”. Arhivirano iz originala 13. 10. 2008. g. Pristupljeno 2007-10-16. 
  • Tonge, James. The principles and practice of coal mining (1906)
  • Woytinsky, W. S., and E. S. Woytinsky. World Population and Production Trends and Outlooks (1953) pp. 840–881; with many tables and maps on the worldwide coal industry in 1950

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]