Elektrane

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Geo-termalna elektrana na Islandu.

Elektrane (centrale) predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije. U elektranama energija ne nastaje, nego se zapravo pretvara iz jednog određenog oblika u električnu energiju.

Vrste elektrana[uredi]

Prema vrsti električne struje elektrane mogu biti:

U zavisnosti od vrste izvora u kojem je primarna energija koja se zatim pretvara u električnu, razlikujemo;

U termoelektrane, gdje se hemijska energija pretvara u električnu, zavisno od vrste goriva (tvrdo, tekuće, gasovito (plinsko)) koje se upotrebljava, ubrajamo: nuklearne elektrane ili atomske elektrane, elektrane na ugalj, elektrane na gas (elektrane na plin), dizel elektrane itd.

U hidroelektrane ubrajamo i elektrane na plimu i oseku te elektrane na morske talase.

Elektrane se isto tako dijele i na:

Naprimjer: termoelektrane, koje upotrebljavaju čvrsta (ugalj, uran), tekuća (dizel) te gasovita (prirodni gas (plin)) goriva za svoje primarno gorivo, spadaju u elektrane sa neobnovljivim izvorima energije; dok recimo, hiroelektrane, sunčane elektrane ili vjetroelektrane spadaju u elektrane sa obnovljivim izvorima energije.

Vidovi energije u prirodi[uredi]

Energija postoji oko nas u različitim oblicima. Najčešće je opisujemo kao hemijsku, toplotnu, svjetlosnu, mehaničku, električnu i nuklearnu ili atomsku energiju. U praksi se najčešće koristi električna, zbog osobine da se lako može na bilo kom mjestu pretvarati u druge oblike energije, npr; mehaničku, toplotnu, hemijsku energiju, svjetlosnu i energiju zračenja.

Nuklearna elektrana u Katenomu, Francuska

Prednosti električne energije[uredi]

Prednost električne energije naizmjenične struje je što se može lako i bez pretjerano velikih gubitaka prenositi putem električne mreže na male (niski napon) i velike udaljenosti (visoki napon) od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Sledeća prednost je što se kod naizmjenične struje jednostavno i efikasno može transformisati napon u zavisnosti od željene daljine prenosa.

Takođe je prednost što se na mjestu potrošnje lako može transformisati u sve pogodne oblike energije pomoću jednostavnih električnih uređaja.

Električni prijemnici (uređaji) koriste električnu energiju za svoj rad pa zato moraju biti priključeni na neki od izvora električne energije. Pojedini električni prijemnici priključeni su na izvor električne energije u vidu baterija ili akumulatora, dok je većina prijemnika priključena preko električne mreže na elektrane naizmjenične struje.

Struktura elektrane[uredi]

Glavni uređaji (naprave) u elektranama naizmjenične struje su: turbina i generator,

Turbina je uređaj (naprava) preko koje se kinetička energija tekuće vode ili pare pod pritiskom pretvara u mehaničku energiju - vrtenje turbine. Hidroelektrane koriste tzv. vodene turbine, a zovu se tako jer turbinu pokreće voda; dok termoelektrane koriste tzv. parne turbine i gasne turbine (plinske turbine). Nazivaju se opet po materiji koja ih pokreće (para, gas).

Generatori, su uređaji (naprave, mašine) koji pretvaraju mehaničku energiju u električnu. Na generatoru se razlikuju dva osnovna dijela: dio koji se vrti (rotira) - rotor, i nepokretni dio - stator koji u obliku velikog šupljeg valjka obuhvata rotor. Da bi generator „proizvodio“ električnu energiju potrebna mu je pogonska naprava (mašina) koja će da vrti (obrće) njegov rotor. Vratilo ili osovina turbine je direktno ili indirektno povezana sa vratilom ili osovinom generatora na kojoj se nalazi rotor. Za pokretanje manjih generatora upotrebljavaju se dizel-motori, gasne turbine i sl. Turbinu pokreće najčešće voda ili pregrijana vodena para pod pritiskom. Sve elektrane kod kojih postoji termodinamički ciklus sa vodenom parom imaju kotlovska postrojenja, koja se kod nuklearnih elektrana zovu nuklearni reaktori, jer se proces pravljenja pare odvija u reaktoru. Pored ovoga, elektrane imaju i transformatorska postrojenja. transformatorska postrojenja koja napon podižu na nivo potreban za transport električne energije preko dalekovoda.

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]