Elizabetansko doba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Elizabetansko doba je period iz druge polovine 16. veka u Engleskoj, a ime je dobilo po kraljici Elizabeti I, za čije razdoblje vladavine se i povezuje ovaj period.

To je zlatno doba engleske istorije koje karakteriše procvat na mnogim područjima, a pre svega u ekonomiji i književnosti. Ono je otpočeto sa dva važna događaja, raskidom engleske sa katoličkom crkvom (1559) i čuvenom pobedom engleske flote nad Španskom armadom (1588). Najpoznatije delo engleskog humanizma je Utopija (1516) Tomasa Mora. Engleska renesansa nastupa relativno kasno, ali tad i doživljava svoj procvat. Bitan element engleske renesansne književnosti je imitacija italijanskih žanrova i tehnika. Njen najraniji predstavnik je ser Tomas Vajt koji je uveo sonet u englesku književnost. Od svih književnih oblika drama je postigla najveći uspon: razvila se iz srednjovekovnih mirakula, moraliteta i iz istorijskih hronika, a pisana je u slobodnom stihu o romantičnim temama za veoma popularna narodna pozorišta. Svoju kulminaciju dostigla je u delu najvećeg svetskog dramatičara Šekspira.

U ovom periodu počinju da se otvaraju i prva pozorišta, koja su bila novina u tom periodu. Pre toga su se predstave održavale na običnim platformama koje su sa tri strane okružene publikom, bez mesta za muzičare koji su pružali muzičku podršku predstavama. To se promenilo 1576. godine, kada je sagrađeno prvo pozorište.[1]

Najveća slava tog perioda proizilazi iz snažnog kontrasta sa razdobljima pre i posle Elizabetanskog doba. U ovom kratkom dobu je došlo do unutrašnjeg mira između protestanata i katolika, kao i između parlamenta i britanske monarhije, čije borbe su obeležile 17. vek.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]