Emil Zola
| Emil Zola | |
|---|---|
| Informacije | |
| Puno ime | Emil Zola |
| Datum rođenja | 2. april 1840. |
| Mesto rođenja | Pariz (Francuska) |
| Datum smrti | 29. septembar 1902. |
| Mesto smrti | Pariz (Francuska) |
| Dela | |
Emil Zola (Pariz, 2. april 1840 — Pariz, 29. septembar 1902) je francuski romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.
[uredi] Biografija
Od oca Italijana nasleđuje živ temperament i neisušnu energiju kojom će braniti svoje književne i društvene poglede. Godine 1898. upleten je u aferu Drajfus pišući otvoreno pismo predsedniku Republike (Optužujem ! - J'accuse) u kojem je tražio reviziju procesa.
Iako je u književnost ušao kao romantičar, Zola se u kasnijim delima ne zadovoljava metodama objektivnog realizma, već pod uticajem naglog razvoja prirodnih nauka pokušava da i u litereturi uvede naučne metode, te razvija teoriju tzv. eksperimentalnog romana.
Svoje teoretske poglede nastojao je ostvariti u ciklusu Rugon-Makarovi ili Prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim carstvom (Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire, 1871 — 1893), gde je u 20 romana prikazao fizičko i moralno propadanja pojedinih članova porodice Rugon-Makart usled njihovog hereditarnog opterećenja; ujedno je i dao i presek kroz razne društvene sredine u doba Drugog carstva i oživio preko 1000 lica.
Među romanima iz tog ciklusa nelaze se i najpoznatija Zolina djela kao Trbuh Pariza (Le Ventre de Paris, 1873), Jazbina (L'Assommoir, 1877), Nana (1879), Žerminal (Germinal, 1885), Čovek-zver (La Bête Humaine, 1890.) i dr.
Manje su značajniji njegovi kasniji ciklusi Tri grada (Trois Villes - Lourdes 1894, Rome 1896, Paris 1898) i nedovršena tetrologija Četiri jevanđelja - Plodnost, Rad, Istina i Pravda (Les Quatres Evangiles - Fécondité (1899), Travail (1901), Vérité (1903), Justice (nedovršeno).
Mada je Zola nesumnjivo jedan od najznačajnijih francuskih književnika, visoku umetničku vrednost dostiže jedino o opisima masovnih scena, gde je pravom epskom snagom znao prikazati instinkt gomile, dok mu je glavni nedostatak u površnoj karakterizaciji likova i nedostatku psihološke uverljivosti.
[uredi] Bibliografija
- Klodova ispovest La Confession de Claude (1865)
- Tereza Raken Thérèse Raquin (1867)
- Madlen Fera Madeleine Férat (1868)
- Eksperimentalni roman Le Roman Experimental (1880)
- Ciklus Rugon-Makarovi Les Rougon-Macquart
- Bogatstvo Rugona La Fortune des Rougon (1871)
- Lovina La Curée (1871 — 1872)
- Trbuh Pariza Le ventre de Paris (1873)
- Osvajanje Plasana La Conquête de Plassans (1874)
- Greh opata Murea La Faute de l'Abbé Mouret (1875)
- Njegova ekselencija Ežen Rugon Son Excellence Eugène Rougon (1876)
- Jazbina L'Assommoir (1877)
- Jedna ljubavna stranica Une Page d'amour (1878)
- Nana Nana (1880)
- Pot-Bouille (1882)
- Au Bonheur des Dames (1883)
- Životna radost La Joie de vivre (1884)
- Žerminal Germinal (1885)
- Delo L'Oeuvre (1886)
- Zemlja La Terre (1887)
- San Le Rêve (1888)
- Čovjek-zvijer La Bête Humaine (1890)
- Novac L'Argent (1891)
- Slom La Débâcle (1892)
- Doktor Paskal Le Docteur Pascal (1893)
- Ciklus Četiri jevanđelja Quatre évangiles
[uredi] Spoljašnje veze
- J´accuse ...! Emil Zola, Alfred Drajfus, i najveći novinski članak u istoriji", Donald e. Vilkes Mlađi iz Flagpole Magazine
- J´accuse, Emil Zola, na engleskom i francuskom
- Porodično stablo Rugon-Makart porodica
- Biografija, bibliografija (na francuskom)