Eparhija diseldorfska i njemačka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eparhija diseldorfska i njemačka
Srpska pravoslavna crkva
Osnovni podaci
SjedišteDiseldorf
DržavaNjemačka
Osnovana1969.
Broj manastira2
eparhija-nemacka.com
Arhijerej
ArhijerejGrigorije (Durić)
Čin arhijerejaepiskop
Titula arhijerejaepiskop diseldorfski i njemački
VikarJovan Stanojević
Titula vikaraepiskop humski

Eparhija diseldorfska i njemačka (ranije Eparhija frankfurtska i sve Njemačke i Eparhija srednjoevropska) eparhija je Srpske pravoslavne crkve.

Nadležni arhijerej je episkop Grigorije (Durić), a sjedište eparhije se nalazi u Diseldorfu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prva eparhija Srpske pravoslavne crkve koja je imala jurisdikciju nad zapadnom Evropom i Australijom sa prvobitnim sjedištem u Londonu osnovana je 12. marta 1969. godine pod nazivom Eparhija zapadnoevropska i australijska. Godine 1972. eparhijsko sjedište je premješteno u njemački grad Diseldorf. Sljedeće godine eparhija je podijeljena na Eparhiju zapadnoevropsku i Eparhiju australijsko-novozelandsku. Godine 1979. sjedište Eparhije zapadnoevropske je premješteno u manastir Himelstir u gradu Hildeshajmu kod Hanovera.

Srednjoevropska eparhija (njem. Diözese für Mitteleuropa) osnovana je 6. decembra 1990. na vanrednom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora. Od tadašnje Zapadnoevropske eparhije konstituisane su dvije samostalne eparhije: Britansko-skandinavska sa sjedištem u Stokholmu i Srednjoevropska sa sjedištem u Hildeshajmu. U sastav Srednjoevropske eparhije ušle su sljedeće države: Njemačka, Austrija, Švajcarska, Španija i Italija. Za episkopa Srednjoevropske eparhije, 23. maja 1991, izabran je protosinđel Konstantin Đokić.

Eparhija je vremenom pretrpjela izvjesne teritorijalne promjene. Godine 1994. područje Italije pripojeno je Zagrebačko-ljubljanskoj mitropoliji, a Španija potpuno novoj Zapadnoevropskoj eparhiji. U sastavu Srednjoevropske eparhije ostale su crkvene opštine i parohije u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Jula 2011. teritorija Austrije i Švajcarske izdvojena je iz Eparhije srednjoevropske i pripala novoosnovanoj Eparhiji austrijsko-švajcarskoj.

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora sa redovnog zasjedanja od 14. do 29. maja 2015. Eparhija srednjoevropska je preimenovana u Eparhiju frankfurtsku i sve Njemačke [1] (njem. Diözese von Frankfurt und ganz Deutschland) sa sjedištem u Frankfurt na Majni. Na saborskom zasjedanju od 24. maja 2017. episkop frankfurtski Sergije (Karanović) je izabran za episkopa bihaćko-petrovačkog, a za administratora Eparhije frankfurtske i sve Njemačke postavljen je vladika austrijsko-švajcarski Andrej (Ćilerdžić).[2]

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora sa redovnog zasjedanja od 29. aprila do 10. maja 2018. godine za episkopa frankfurtskog i sve Njemačke izabran je Grigorije (Durić), dotadašnji episkop zahumsko-hercegovački i primorski. Saborskom odlukom od novembra iste godine Eparhija frankfurtska i sve Njemačke je preimenovana u Eparhiju diseldorfsku i njemačku (njem. Diözese von Düsseldorf und Deutschland) sa sjedištem u Diseldorfu.[3]

Eparhija diseldorfska i njemačka je 2019. godine svečano obilježila 50 godina svog postojanja.[4]

Episkopi[uredi | uredi izvor]

Zapadnoevropski (i australijski)[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vreme službe
Lavrentije Trifunović 1969—1989, Episkop

Srednjoevropski[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vrijeme službe
Konstantin Đokić 1991—2013, Episkop
Patrijarh srpski Irinej 2013-2014, administrator
Sergije Karanović 2014—2015, Episkop

Frankfurtski i sve Njemačke[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vrijeme službe
Sergije Karanović 2015—2017, Episkop
Andrej Ćilerdžić 2017-2018, administrator
Grigorije Durić 2018-2019, Episkop

Diseldorfski i njemački[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vrijeme službe
Grigorije Durić 2019-, Episkop

Vikarni episkopi[uredi | uredi izvor]

Humski[uredi | uredi izvor]

Portret Ime i prezime Vrijeme službe
Jovan Stanojević 2021-, Episkop

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]