Eresund

Koordinate: 55° 45′ S; 12° 45′ I / 55.75° S; 12.75° I / 55.75; 12.75
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eresund
Eresund, prikazane su njegove severne i južne granice
Koordinate55° 45′ S; 12° 45′ I / 55.75° S; 12.75° I / 55.75; 12.75
Zemlje basena Švedska
 Danska
Maks. dužina118 km (73 mi) km
Maks. širina28 km (17 mi) km
Maks. dubina−40 m (−130 ft) m
Eresund na karti Evrope
Eresund
Eresund
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
Eresundski most.
Danska (Zeland) viđena sa švedske (Skanija) strane Eresunda

Eresund je moreuz između Švedske i Danske.[1][2][3][4] Moreuz, koji je poznati i pod skraćenim nazivom Saund, ima dužinu od 118 km (73 mi) i varijabilnu širinu od 4 km (2,5 mi) do 28 km (17 mi).[5] On je 4 km (2,5 mi) širok u svojoj najužoj tački između Helsingera u Danskoj i Helsingborga u Švedskoj. On je važan plovni put za brodove.

Eresund je uz Veliki pojas, Mali pojas i Kilski kanal jedan od četiri plovna puta koji preko Kategata, Skageraka i Severnog mora spajaju Baltičko more sa Atlantskim okeanom, i jedan je od najprometnijih plovnih puteva na svetu.[6]

Eresundski most, između danske prestonice Kopenhagena i švedskog grada Malmea, otvoren 1. jula 2000. godine, povezuje dvonacionalno metropolitansko područje sa blizu 4 miliona stanovnika.[7][8] Trajektna linija HH, između Helsingera u Danskoj i Helsingborga u Švedskoj, u severnom delu Eresunda, jedna je od najprometnijih međunarodnih trajektnih ruta na svetu sa više od 70 polazaka iz svake luke dnevno.[9]

Eresund je geološki mlad tesnac koji se formirao pre 8500–8000 godina kao rezultat porasta nivoa mora. Prethodno je slatkovodna vodena masa jezera Ancilus zauzimala Baltički bazen, koja je sa morem bila povezana isključivo putem Velikog pojasa. Ulazak slane vode kroz Eresund označio je početak modernog Baltičkog mora sa slanom vodom.[10]

Ime[uredi | uredi izvor]

Tesnac se zove Øresund na danskom i Öresund na švedskom, neformalno Sundet[11] (doslovno „moreuz“) na oba jezika. Prvi deo imena je øre „šljunkovita/peščana plaža“, a drugi deo je sund, odnosno „moreuz“.

Ime je prvi put posvedočeno na runskom kamenu koji datira oko oko 1000. godine, gde je napisano kao ura suti, čita se kao staroistočnonorveški /øːrasundi/ (dativ).[12] Starozapadnonordijski (i moderni islandski) oblik imena je Eyrarsund. Ør je moderna forma stare nordijske reči (aur) koja znači šljunkovita plaža ili plićak (vidi i zemljouz), često formirajući peščanik. Takvi reljefni oblici su uobičajeni u ovoj oblasti i „ör“ se nalazi u mnogim nazivima mesta duž tesnaca, npr. Helsinger, Skaner, Drager i Haler, važan centar trgovine tokom vikinškog doba.[11][13][14]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ukupna dužina Eresunda od poluostrva Kulena na severu do grada Falsterbo na jugu (oba leže u Švedskoj) iznosi 110 km. U svom užem delu, koji se odnosi na deo HelsingerHelsingborg (sever) i KopenhagenMalme (jug), dug je 53 km. Tesnac je najuži na severu između Helsingera i Helsingborga, tu ima samo 5 km, dok na jugu između Kopenhagena i Malmea ima 14 km.[15]

Minimalna dubina tesnaca iznosi 40 metara, a struja teče do 5-6 km na sat prema Kategatu.[15] Led tokom oštrih zima može onemogućiti plovidbu tesnacem, jer on gotovo da nema plime i oseke.[15] Unutar tesnaca leže tri veća ostrva: Amager (pored Kopenhagena), Ven i Saltholm, koji razdvajaju vode tesnaca na kanale Dregden (zapad) i Flinterenden (istok).[15]

Najveće luke tesnaca su Kopenhagen i Helsinger na danskoj strani odnosno Malme i Helsingborg na švedskoj strani. Od kad je 2000. izgrađen Eresundski most i tunel kojim su spojeni Malme i Kopenhagen, regija je bitno bolje povezana, pa se očekuje da će to podstaknuti ekonomski rast.[15]

Struje, životinje i slanost[uredi | uredi izvor]

Eresund, kao i drugi danski i dansko-nemački moreuzi, nalazi se na granici između okeanske slane vode (koja ima salinitet veći od 30 PSU ili promila po težini) i daleko manje slanog Baltičkog mora.

Kako Kategat[16][17][18] na severu ima skoro okeanske uslove, a Baltičko more (oko 7 PSU, u njegovom glavnom basenu) ima bočastu vodu, uslovi vode u Eresundu su prilično neobični i promenljivi. Struje su veoma složene, ali površinski tok je često usmeren na sever (od Baltičkog mora) što daje niži površinski salinitet, iako se tokovi mogu menjati iz dana u dan. Prosečni površinski salinitet je oko 10–12 PSU u južnom delu, ali iznad 20 PSU severno od Helsingera.

U blizini morskog dna (gde je more dovoljno duboko), uslovi su stabilniji i salinitet je uvek okeanski (iznad 30 PSU) ispod određene dubine koja varira između 10 i 15 metara. U južnom delu, međutim, dubina je 5-6 metara (izvan prilično uskih plovnih puteva Drogden[19] i Flintranan), i ovo je definitivna granica okeanske slane vode, te samim tim i granica za mnoge morske vrste životinja. Samo 52 poznatih vrste slane vode žive u centralnom Baltičkom moru, u poređenju sa oko 1500 u Severnom moru. Poznato je da blizu 600 vrsta postoji u barem nekom delu Eresunda. Dobro poznati primeri, za koje slanost dna čini jasnu granicu razmnožavanja, uključuju jastoge, male rakove (Carcinus maenas), nekoliko vrsta plosnatih riba i meduza sa lavljom grivom; potonji ponekad mogu da otplove u jugozapadno Baltičko more, ali se tamo ne mogu razmnožavati.

Postoje dnevne plime, ali lunarna privlačnost ne može naterati mnogo vode da se kreće sa zapada na istok, ili obrnuto, u uskim vodama gde je struja bilo severna ili južna. Stoa se ne javlja velika razlika u nivoima vode u Eresundu zbog dnevne plime, a druge okolnosti „skrivaju“ malo plime koja je još preostala. Struja ima mnogo jači uticaj od plime na nivo vode, mada jaki vetrovi takođe mogu uticati na nivo vode. Tokom izuzetnih uslova, kao što su oluje i uragani, okeanska voda može iznenada da uđe u Baltičko more na svim dubinama. Ovakvi događaji daju dubokim vodama u južnom Baltičkom moru veći salinitet, što omogućava da se bakalar tamo razmnožava. Ako se takav dotok okeanske vode u Baltičko more ne dogodi oko deceniju, uzgoj bakalara postaje ugrožen.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tesnac je već jako dugo važan pomorski koridor, zbog toga je tokom istorije kontrola nad tesnacem, inače najkraćim putem prema Baltiku, donosila veliku dobit.[15] Između 1429. i 1657. Danska je kontrolisala obe obale tesnaca i naplaćivala prolaz svim brodovima. Čak i nakon što je 1658. pokrajina Skanija pripojena Švedskoj, velika danska obalska fortifikacija Kronborg kod Helsingera nastavila je da naplaćuje prolaz kroz tesnac sve do 1857.[15]

Veća mesta na obali Eresunda[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Øresund"[mrtva veza] (US) and „Øresund”. Oxford Dictionaries. Oxford University Press. Pristupljeno 6. 2. 2019. 
  2. ^ „Øresund”. Merriam-Webster Dictionary. Pristupljeno 6. 2. 2019. 
  3. ^ „Øresund”. The American Heritage Dictionary of the English Language (5th izd.). Boston: Houghton Mifflin Harcourt. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2019. 
  4. ^ „Bælthavet og Sundet” (na jeziku: Danish). Danish Meteorological Institute. Arhivirano iz originala 26. 05. 2013. g. Pristupljeno 30. 3. 2013. 
  5. ^ "The Sound." Encyclopædia Britannica. 12 March 2004. Retrieved 20 April 2017.
  6. ^ Gluver, Henrik; Dan Olsen (1998). „2.7 Øresund Bridge, Denmark-Sweden”. Ship Collision Analysis. Rotterdam: A. A. Balkema. ISBN 90-5410-962-9. „Øresund (the Strait) is, like the Great Belt, an important water way for the international ship traffic between the North Sea and the Baltic Sea. 
  7. ^ The region has a population of 3,894,365 (2015) and a population density of 187/km². „Geography”. Tendens Øresund. Arhivirano iz originala 11. 02. 2010. g. Pristupljeno 29. 10. 2010. . On 1 January 2016 the name of the region was changed to "Greater Copenhagen and Skåne" by the Øresund Committee.
  8. ^ Data for 2014: 34,087 motorbikes, 6,217,111 passenger cars, 194,495 vans, 50,362 busses, 422,222 trucks, 6,918,277 total (18,954 per day). Trafikstatistik (oresundsbron.com) Arhivirano 2017-08-12 na sajtu Wayback Machine
  9. ^ „At Scandlines”.  press "Tidtabell 2 jan-31 maj 2015", PDF file.
  10. ^ Björck, Svante; Andrén, Thomas; Jensen, Jørn Bo (2008). „An attempt to resolve the partly conflicting data and ideas on the ancylus-Littorina transition”. Proceedings of the Workshop "Relative sea level changes". Polish Geological Institute Special Papers. 23. str. 21—26. 
  11. ^ a b „Öresund”. Nordisk familjebok [Nordic Family Book] (na jeziku: švedski). 34 (Owl izd.). 1922. 
  12. ^ Mejlbystenen, DR 117. ᛬ᛁ᛬ᚢᚱᛅ᛬ᛋᚢᛏᛁ᛬ "in the ear-sound".
  13. ^ Øre Ordbog over det danske Sprog "et smalt stykke land imellem to store vande, fra et land til andet. [...] Øresund kaldes saaledes fordi det begynder ved Siellands Øre og ved Øster-Søen ved et Øre, som er Skan-Øre. [...] sandet ell. gruset strand(bred), ofte spec.: dannende en odde, en halvø ell. en smal landtange." Katlev, Jan (2000). Politikens Etymologisk Ordbog. Copenhagen: Politikens Forlag. str. 694. ISBN 87-567-6200-3. „af ør, øre 'gruset strandbred' + sund.  Ør, Ordbog over det danske Sprog. C.f. also Ole Lauridsen in the Danish radio program Sproghjørnet (audio clip in Danish).
  14. ^ Svensk Ordbok published by the Swedish Academy "Ör: (bank av) grus eller sand [...] sedan 1000-talet runsten, Funbo, Uppland (Sveriges runinskrifter) runform aur, fornsv. ör, sv. dial. ör ’grus, sten’"
  15. ^ a b v g d đ e The Sound (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 14. 4. 2015. 
  16. ^ Rolf Ask Clausen (2. 10. 2007). „Ingeniøren 1955: Byg bro over Samsø [Build a bridge across Samsø]”. Ingeniøren (na jeziku: danski). Pristupljeno 16. 2. 2016. 
  17. ^ „En fast Kattegatforbindelse”. kattegatforbindelse.dk (na jeziku: danski). Kattegatkomitéen. Pristupljeno 15. 5. 2017. 
  18. ^ „Limits of Oceans and Seas” (PDF) (3rd izd.). International Hydrographic Organization. 1953. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2011. g. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  19. ^ „Mariners reference card for SOUNDREP”. Pristupljeno 16. 9. 2018. [mrtva veza]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Øresunddirekt – Official public information site for the inhabitants of the Øresund region
  • Øresund Trends – An official public information site with up-to-date information on the region, available in English
  • Øresundstid – The History of the Øresund Region (jezik: engleski) (jezik: švedski) (jezik: danski)