Eskimsko-aleutski jezici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eskimsko-aleutski jezici
Geografska rasprostranjenostČukotka, Aljaska, Inuvialuit, Nunavut, Nunavik, Nunatsiavut i Grenland
Jezička klasifikacija
  • Eskimsko-aleutski jezici
Podpodela
Glotologeski1264[1]
{{{mapalt}}}
Eskimsko-aleutski jezici u SAD, Kanadi i Grenlandu. Jezici kojima se govori u Rusiji nisu prikazani na mapi

Eskimsko-aleutski jezici su jezička porodica zastupljena na delu Arktika koji se prostire od Čukotke, preko Aljaske i severne Kanade, do Grenlanda. Ova porodica je podeljena na dve grupe, aleutsku (čini je jedan jezik koji se govori na zapadu Aljaske (poluostrvo Aljaska i Aleutska ostrva) i eskimsku. Dalje se eskimska porodica deli na jupički ogranak na Čukotki i zapadnoj Aljasci i inuitski ogranak na severu Aljaske, na severu Kanade i na Grenlandu. Susedni dijalekti inuitskog su prilično slični, međutim oni dijalekti koji su na različitim krajevima inuitskog govornog područja na Diomedovim ostrvima i na istočnom Grenlandu se prilično razlikuju.[2]. Sirenički jezik takođe spada u eskimsku grupu, ali se lingvisti ne slažu oko njegovog tačnog položaja u okviru ove grupe; jedni ga smatraju delom jupičkog ogranka[3], a drugi ga smatraju zasebnim ogrankom[4].

Prema Centru za proučavanje i dokumentaciju aljaskih domorodačkih jezika praeskimskoaleutski jezik se podelio na eskimski i aleutski jezik pre oko 4.000 godina[2][5]. Dok se eskimski jezik podelio na jupički i inuitski pre oko 1.000 godina[5].

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezici ove porodice su polisintetički, što znači da se reči sastoje od velikog broja morfema, a često sadržaj reči može odgovarati sadržaju cele rečenice u jezicima koji nisu polisintetički (npr. grenlandska reč „Sikursuarsiurpugut” odgovara rečenici „Plovimo kroz veliki led“ u srpskom jeziku).

Ove jezike karakterišu jednostavni glasovni sistemi (najčešće ne više od 15 suglasnika i tri samoglasnika (a, i, u)).

I pored toga što dele neke osobine sa domorodačkim jezicima Amerike, eskimsko-aleutski jezici nisu u genetskom srodstvu sa njima.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Inuitski dijalekti

Eskimsko-aleutski jezici

Aleutski jezik
Zapadni i centralni dijalekti:
Atkanski dijalekat
Berinški dijalekat
Atuanski dijalekat
Unanganski dijalekat
Istočni dijalekti:
Unalaški dijalekat
Pribilovski dijalekat
Belkofski dijalekat
Akutanski dijalekat
Kašegski dijalekat
Nikolski dijalekat
Eskimski jezici (ili jupičko-inuitski jezici)
Jupički jezici
Centralnoaljasko jupički jezik
Jugtunski dijalekat
Čevačko čupički (ili čugtunski) dijalekat
Nunivačko čupički (ili čugtunski) dijalekat
Sugpiački jezik (ili alutički jezik)
Koniaški dijalekat
Čugački dijalekat
Centralnosibirsko jupički jezik (ili čaplinski jezik)
Čaplinski dijalekat
Sveto Lorenško jupički dijalekat
Naukanski jezik
Sirenički jezik
Inuitski jezici
Inupiački jezik (ili inupiatski)
Sevardsko inupiački dijalekat (ili kaviarački ili severozapadnoaljaski inupiački)
Severnoaljasko inupiački dijalekat (ili inupiatunski) (uključuje umarmiutunski)
Inuvialuktun jezik
Siglitun dijalekat
Inuinaktun dijalekat (ili kangirjuarmiutun)
Nacilingmiutut dijalekat
Inuktitut jezik
Nunatsiavumiutut dijalekat
Nunavimiutitut dijalekat
Kikiktaluk nigiani dijalekat
Kikiktaluk uanangani dijalekat
Aivilimiutut dijalekat
Kivalirmiutut dijalekat
Grenlandski jezik
Kalalilsut dijalekat
Tunumisut dijalekat (ili tunumit orasijat)
Avanersuak dijalekat (ili inuktun)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Eskimo–Aleut”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History. 
  2. ^ a b Kaplan, Lawrence (1984). McGary, Jane, ed. "Inupiaq and the Schools - A Handbook for Teachers."
  3. ^ "Ethnologue report for Yupik Sirenk", Ethnologue, Retrieved 2008-08-25.
  4. ^ "Alaska Native Languages – An Overview" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. мај 2008). Приступљено 25. 8. 2008.
  5. ^ а б Jacobson, Steven (1984). "Central Yupik and the Schools - A Handbook for Teachers."

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Kaplan, Lawrence D. (1984). McGary, Jane, ур. Inupiaq and the Schools - A Handbook for Teachers. Alaska Native Language Center, University of Alaska Fairbanks. 
  • Jacobson, Steven A. (1984). Central Yupik and the Schools - A Handbook for Teachers. Alaska Native Language Center, University of Alaska Fairbanks. 
  • Bergsland, Knut (1997). Aleut Grammar: Unangam Tunuganaan Achixaasix̂. United States of America: Alaska Native Language Center.
  • Bernet, John W. 1974. An Anthology of Aleut, Eskimo, and Indian Literature of Alaska in English Translation. Fairbanks, Alaska.
  • Booij, Geert; Lehmann, Christian; Mugdan, Joachim; Skopeteas, Stavros (2004). Morphologie / Morphology. Walter de Gruyter.
  • Conference on Eskimo Linguistics, and Eric P. Hamp. 1976. Papers on Eskimo and Aleut Linguistics. Chicago: Chicago Linguistic Society.
  • Crowley, Terry; Bowern, Claire (2010). An Introduction to Historical Linguistics. New York: Oxford University Press.
  • Dumond, Don E. 1965. On Eskaleutian Linguistics, Archaeology, and Prehistory.
  • Fleming, Harold C. 1987. "Towards a definitive classification of the world's languages." Diachronica 4.1/2:159-223.
  • Fortescue, Michael D. Some Problems Concerning the Correlation and Reconstruction of Eskimo and Aleut Mood Markers. København: Institut for Eskimologi, Københavns Universitet. 1984. ISBN 978-87-87874-10-6.
  • Fortescue, Michael D., Steven A. Jacobson, and Lawrence D. Kaplan. Comparative Eskimo Dictionary with Aleut Cognates. Fairbanks, Alaska: Alaska Native Language Center, University of Alaska, Fairbanks. 1994. ISBN 978-1-55500-051-6.
  • Fortescue, Michael. Language Relations across Bering Strait: Reappraising the Archaeological and Linguistic Evidence. London and New York: Cassell. 1998. ISBN 978-0-304-70330-2.
  • Greenberg, Joseph H. 2000. Indo-European and Its Closest Relatives: The Eurasiatic Language Family, Volume 1: Grammar. Stanford, California: Stanford University Press.
  • Greenberg, Joseph H. 2002. Indo-European and Its Closest Relatives: The Eurasiatic Language Family, Volume 2: Lexicon. Stanford, California: Stanford University Press.
  • Gutman, Alejandro; Avanzati, Beatriz (2013). "Eskimo-Aleut Languages"
  • Holst, Jan Henrik 2005. Einführung in die eskimo-aleutischen Sprachen. Hamburg: Buske.
  • Johns, Alana. "Derivational Morphology in Eskimo-Aleut". The Oxford Press.
  • Marsh, Gordon H. 1956. The Linguistic Divisions of the Eskimo–Aleut Stock.
  • Miyaoka, Osahito (2012). A grammar of Central Alaskan Yupik (cay). Mouton Grammar Library.
  • Swift, Mary D. Time in Child Inuktitut: A Developmental Study of an Eskimo–Aleut Language. Studies on Language Acquisition 24. Berlin: Mouton de Gruyter. 2004. ISBN 978-3-11-018120-3.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Eskimsko-aleutski jezici na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ескимско-алеутски_језици&oldid=27556734”