Esterjetland (okrug)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Esterjetland
Östergötlands län
{{{caption2}}}
Položaj
Država Švedska
Admin. centarLinćeping
Površina10.562 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.429.852
 — gustina st.40,7 st./km2
Broj opština13
OznakaE
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Okrug Esterjetland, odnosno Istočnojetski okrug (šved. Östergötlands län) je okrug u Švedskoj, u središnjem delu države. Sedište okruga je grad Linćeping, a značajan je i grad Norćeping.

Okrug je osnovan 1634. godine.

Položaj okruga[uredi | uredi izvor]

Okrug Esterjetland se nalazi u središnjem delu Švedske. Njega okružuju:

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef: U okrugu Esterjetland preovlađuju niža područja. Istočnu polovinu okruga čini ravničarsko do blago zatalasano područje do 100 metara nadmorske visine. Na zapadu je pobrđe do 300 metara nadmorske visine.

Klima: U okrugu Esterjetland vlada kontinentalna klima.

Vode: Esterjetland je primorski okrug u Švedskoj, jer ga Baltičko more zapljuskuje sa istoka. Morska obala je veoma razuđena, sa mnogo ostrvaca i malih zaliva. U unutrašnjosti okruga postoji niz ledničkih jezera, od kojih je najveće Vetern, drugo po veličini u Švedskoj. Ono čini zapadnu granicu okruga. Značajna su i jezera Roksen i Glan, kroz njih protiče reka Motala, najvažniji tok u okrugu. Data reka je i otoka jezera Vetern.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad Linćeping, sedište okruga

Područje današnjeg okruga u celosti pokriva istorijsku oblast Istočni Jetland.

Današnji okrug osnovan je 1634. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po podacima 2011. godine u okrugu Esterjetland živelo je oko 430 hiljada stanovnika. Poslednjih godina broj stanovnika raste.

Gustina naseljenosti u okrugu je preko 40 stanovnika/km², što je osetno više od državnog proseka (23 st./km²).

Opštine i gradovi[uredi | uredi izvor]

Opštine u okrugu

Okrug Esterjetland ima 13 opština. Opštine su:

Gradovi (tačnije „urbana područja") sa više od 10.000 stanovnika:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]