Etolski savez

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Etolski savez, ili Etolska liga, bio je konfederacija gradova Etolije u staroj Grčkoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mapa drevne Etolije

Etolski savez je nastao u IV veku pre nove ere kao plemenski savez plemena oblasti Etolije u centralnoj Grčkoj. Slično Ahajskom, savez je vojnički jačao i širio se, obuhvativši i tako značajne gradove kao što su Delfi i Lokris. U najdužem periodu postojanja savez se bavio borbom protiv makedonske hegemonije ali i borbom za prevlast sa Ahajskim savezom. Kraj saveza počinje sa dolaskom Rimljana. Početkom tog perioda Etolci su u savezništvu sa Rimljanima porazili Makedonce. Ali ubrzo dolazi do razlaza, potom i rata sa Rimljanima koji se okončava 189. p. n. e.. Etolski savez je potom ostao samo po imenu, potpavši pod potpunu kontrolu Rima.

Uređenje[uredi | uredi izvor]

Ono što karakteriše uređenje etolskih gradova je federalističko uređenje koje je gotovo u potpunosti nalik Ahajskom. Zapravo, smatra se da je ovo uređenje bilo uzor Ahajcima. Da se primat daje Ahajskom uređenju posledica je toga što je Ahaja istorijski poznatija i bolje obrađena.

Upoređivanjem organa dolazimo do zaključka o gotovo istovetnosti. Postojala je zajednička skupština koja je obuhvatala sve punoletne građane gradova-članica (nije bilo starosnog cenzusa Ahajskog saveza) i koja se sastajala dvaput godišnje. Glavni grad bio je Term, gde se morala održavati skupština na kojoj su se birali funkcioneri saveza. Ukoliko je skupština raspravljala o bilo kojim drugim pitanjima mogla se sastati u bilo kom gradu-članu. Ovde je skupštini predsedavao strateg, koji je bio biran na godinu dana i imao nespornu vojnu vlast.

Postojalo je veće (bule) koje je nagledalo međusobne odnose gradova i imalo druge upravne dužnosti. Gradovi su bili predstavljeni u ovom telu prema kontingentu vojske koji su davali.

Drugo veće je veće apoklita i imalo je funkcije strategovog kabineta i igralo ključnu ulogu u vreme rata kada je dobijalo široka ovlašćenja.

Karakteristično za ovaj savez je da su gradovi izvan etničkog područja Etolije dobijali specijalan status pridruženih članova, koji su imali civilna, ali ne i politička prava.

Federalizam je bio pojačan, slično Ahajskom savezu, uvođenjem zajedničkih zakona, monete i sistema mera.

Prema svemu navedenom, ovaj savez se sa stanovišta federalnih elemenata i odnosa može okarakterisati kao jedan korak iza Ahajskog saveza zbog insistiranja na vojnim elementima i narušavanja načela jednakosti. To je donekle i razumljivo. Pored toga što istorijski prethodi Ahajskom savezu tako da su svi instituti inovantni, ovaj savez se zasniva na dosta primitivnom plemenskom udruživanjanju, koje nužno prati i primesa ksenofobije prema članicama izvan Etolije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]