Euristej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Euristej

Euristej (grč. Eurystheus) je mikenski kralj, sin kralja Stenela i njegove žene Nikipe.[1] Bio je unuk junaka Perseja, a sestre su mu bile Alkiona i Meduza.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Euristej je sačuvan od zaborava zahvaljujući svom slugi, Heraklu koji je bio najveći junak grčkih mitova [2].

Zevs mu je dodelio slugu, mada to Euristej nije ničim zaslužio, pogotovo jer se nad moćnim Heraklom, njegovim karakternim antonimom, ophodio snishodljivo i gospodarski.

Svi ti postupci su bili primereni čoveku poput Euristeja, slabiću i kukavici, koji je u svojoj ulozi uživao, i ne samo da mu je Herakle bio sluga, već je on želeo da i svi Heraklovi potomci budu njegove sluge. Kada je Herakle umro Euristej je sve Heraklove potomke prognao iz grada Tirinta, i to po celoj Heladi, a kada je čuo da su oni našli utočište u Atini, tražio je da mu ih izruče, ali je atinski kralj Demefont, sin Heraklovog druga Tezeja, to odlučno odbio.

Smrt Euristeja[uredi | uredi izvor]

Kada je Euristej, sa velikom vojskom, došao pod bedeme Atine, i zapretio da će razoriti grad, ako mu Demefont ne izruči potomke Herakla. Dok se Euristej spremao za napad na grad proroci su kralju Demofonu rekli da će pobediti ako neka plemenita žena bude žrtvovana boginji Persefoni. Makarija, jedna od Heraklovih ćerki koja je ranije pobegla u Atinu se dobrovoljno prijavila za žrtvovanje, da bi kasnije jedan izvor nazvali u njenu čast, Makarski izvor. Atinjani su mu se suprotstavili i naneli mu veliki poraz, a Jolaj, nećak Heraklov, zarobio je Euristeja i doveo ga u Atinu.

Kada je ugledala Euristeja, majka Heraklova, Alkmena, setila se svih uvreda i poniženja koje je njen sin doživeo od njega, i nemogavši da se savlada, skočila je i iskopala oči Euristeju, a zatim ga probola nožem.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zamarovski 1985, str. 98.
  2. ^ U slučaju Euristeja to se dogodilo prvi put u istoriji književnosti - Homer, Ilijada, 19. pevanje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Heraklovi podvizi

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.