Ehidna (mitologija)
Ehidna (grč. Έχιδνα) je u grčkoj mitologiji ime nakazne kćerke morskih božanstava Forkija i Keto ili Geje i Tartara.[1] U Orfičkoj tradiciji ona je bila ćerka Fanesa, orfičkog oca svih bogova. Više grčkih pripovedača je iznelo razne zaključke o roditeljima tako da su oni i dalje nepoznanica.
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Ehidna je bila polužena — poluzmija, koja je sa stoglavim divom Tifonom na mitski svet izrodila niz nakaza koje se pojavljuju u grčkoj mitologiji, a to je i njena najveća zasluga da uđe u grčke mitove.[2]
Hesiod je Ehidnu opisao kao neodoljivo čudovište koje jede meso i koje nije bilo ni na smrtnike, ni na besmrtne bogove, već je bila pola nimfa blistavih očiju i svetlih obraza, a pola velika i grozna zmija sa pegavom kožom, koja ne umire, niti stari.[3]
On takođe navodi da je živela u pećini i locira je u istorijskom mestu, Arimi, kao i Homer, ali ne navode gde bi Arima mogla da bude.
Prema mitologiji Ehidna je lovila nesrećne prolaznike u blizini svoje pećine dok je jednom prilikom dok je spavala nije ubio Argus, stooki div koji je služio boginju Heru.
Ehidnini potomci su bili:
- Kerber — Troglavi pas koji je čuvao ulaz i izlaz iz Hada,
- Ortar ili Ort — Dvoglavi pas koji je čuvao stada diva Geriona,
- Nemejski lav,
- Himera,
- Lernejska hidra, i
- Tebanska Sfinga.
-
Ehidnina kćerka Himera
-
Ehidnin sin Kerber
-
Ehidnina kćerka Hidra
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zamarovski 1985, str. 81.
- ^ „Grčka mitologija”.
- ^ „Ehidna - mitologija”.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.