Žabe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Жаба)

Žabe
Vremenski raspon: trijas - danas
Razne vrste žaba.
Zelena žaba (Rana esculenta)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Amphibia
Kladus: Salientia
Red: Anura
Merrem, 1820
Podredovi

Archaeobatrachia
Mesobatrachia
Neobatrachia

areal rasprostranjenja reda

Žabe, bezrepci ili bezrepi vodozemci[1] (lat. Anura) su red vodozemaca, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Telo im je takođe drugačije (okruglo, glava napred).[2]

Zadnje noge su im znatno duže od prednjih, na kojim se nalazi 4 ili 5 prstiju, između prstiju se nalaze tzv. plovne kožice koje omogućavaju kretanje u vodi. Zadnje noge su prilagođene za tzv. katapultarni skok. Najveći broj žaba polaže hiljade jaja u vodi, gde larve zvane punoglavci završe larveni period i metamorfozu.[3] Hrane se mušicama, komarcima itd. Takođe postoje otrovne žabe koje su „obojene“ živim bojama. Otrov može usmrtiti manjeg grabljivca ako je pojede, a neke žabe sadrže toliko otrova da čak mogu usmrtiti čoveka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i strelice.[4]

Žlezde[uredi | uredi izvor]

Žlezde u koži žabe nalaze se u epidermalnom sloju koji se zove usmina[5]. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze pigmentne ćelije (hromatofori), mišićna vlakna i žlezde. Dve vrste žlezda se nalaze kod pravih žaba, a to su sluzne (mukozne) i ledene žlezde[6]. Hromatofori sadrže pigmentna zrnca različitih boja: žute, crvene, smeđe[7].

Disanje[uredi | uredi izvor]

Odrasle jedinke nemaju unutrašnje ni spoljašnje škrge. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadijumu punoglavca, na spoljnoj strani životinje, kao privesci, a služe kao snabdevanje krvi kiseonikom. Odrasle žabe dišu preko kože, jer su im pluća slabo razvijena.[8]

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Familije[uredi | uredi izvor]

Podfamilije[uredi | uredi izvor]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog II Zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije i na Dodatku B Uredbe Komisije (EZ) broj 750/2013 od 29. jula 2013. godine koja dopunjuje Uredbu Saveta (EZ) broj 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore regulisanjem njihove trgovine”. pravno-informacioni-sistem.rs. 
  2. ^ „Žabe”. alas.matf.bg.ac.rs. Arhivirano iz originala 21. 04. 2021. g. Pristupljeno 2020-01-07. 
  3. ^ „METAMORFOZA ZABE”. www.znanje.org. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  4. ^ „Otrovne žabe”. kresimirvarga.from.hr (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 17. 02. 2020. g. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  5. ^ „O žabama - Žabe”. sites.google.com. Arhivirano iz originala 30. 10. 2020. g. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  6. ^ „LES GRENOUILLES” (PDF). Cpi (na jeziku: francuski). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 05. 2021. g. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  7. ^ „Grenouilles”. tecfa.unige.ch (na jeziku: francuski). Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  8. ^ „Frog Body Parts and Functions” (PDF). chatam (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 09. 2020. g. Pristupljeno 17. 2. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]