Žulj (Sokolac)

Koordinate: 43° 59′ 46″ S; 18° 43′ 33″ I / 43.9961° S; 18.7258° I / 43.9961; 18.7258
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žulj
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradIstočno Sarajevo
OpštinaSokolac
Stanovništvo
 — 2013.72
Geografske karakteristike
Koordinate43° 59′ 46″ S; 18° 43′ 33″ I / 43.9961° S; 18.7258° I / 43.9961; 18.7258
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Žulj na karti Bosne i Hercegovine
Žulj
Žulj
Žulj na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj057

Žulj je naseljeno mjesto u opštini Sokolac, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 72 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na 750-880 metara nadmorske visine, površine 1,45 km2, udaljeno oko 14 kilometara od opštinskog centra. Pripada mjesnoj zajednici Nehorići. Razbijenog je tipa, a zaseoci su Žulj i Križevac. Smješteno je ispod Žuljanske stijene. Od izvora Vrelo i Petnik nastaje rječica Brešnjica, na kojoj su nekada postojala četiri mlina, a do 2019. sačuvana su dva. U zaseoku Križevac istražena su dva tumulusa, vjerovatno iz gvozdenog doba, u kojima su nađene bronzane fibule i dijelovi gvozdenih noževa. Veći dio stanovništva bavi se stočarstvom, a manji dio šumarstvom. U ataru postoje pravoslavno i muslimansko groblje. Najbliža osnovna škola, crkva i džamija su u selu Knežina. Mještani se snabdijevaju vodom iz bunara. Selo je elektrificirano 1961. godine. Makadamskim putem, izgrađenim 1998, povezano je sa susjednim selom Kadića Brdo.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U defteru iz 1468/69. u Nahiji Olofce (Olovo) pominju se sela Dolna Žul, sa 14 domaćinstava i jednim neoženjenim, i Gorna Žul, sa pet domaćinstava, tri neoženjena i jednom udovicom. U selu Dolnji Žulj 1604. popisano je 17 muslimanskih i 12 akindžijskih baština, te tri neoženjena, a u selu Gornji Žulj - 13 muslimanskih i sedam akindžijskih baština. Priređivači deftera ubicirali su navedena sela u današnji Žulj. Selo je 1879. imalo deset domaćinstava i 57 stanovnika (muslimana); 1910. - 104 stanovnika; 1948. - 173; 1971. - 132; 1991 . - 72 (53 Muslimana i 19 Srba); 2013. - deset domaćinstava i 21 stanovnika. Porodica Borovčanin slavi Aranđelovdan; dio Todorovića - Đurđevdan, a dio - Savindan. U selu su živjele i muslimanske (bošnjačke) porodice Kutlovac, Milavica, Ranica, Hrvat i Šečić. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata 1992-1995. odselile su se na prostor Federacije BiH, a nakon rata povremeno dolaze u selo. Porodica Borovčanin doselila se iz susjednog sela Borovac, a starinom su iz Crne Gore. Dio Todorovića porijeklom je od Škipina iz Prače (opština Pale), a dio od Lučića iz Borovca. Solunski dobrovoljci bili su Jakša i Mićo Borovčanin. U Drugom svjetskom ratu poginulo je 13 civila i jedan borac Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1995. dva borca Vojske Republike Srpske.[1]

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1879. 57
1910. 104
1948. 173
1971. 132
1991. 72
2013. 21

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 761. ISBN 978-99976-42-37-0. 
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]