Zapadna Australija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zapadna Australija
Western Australia

Zastava
Zastava
Grb Zapadne Australije
Grb
Himna: Advance Australia Fair
Položaj Zapadne Australije
Glavni gradPert
Vladavina
Oblik državeUstavna monarhija
 — GuvernerMalkolm Mekasker
 — PremijerKolin Barnet
Istorija
Stvaranje Australije1. januar 1901.
 — Nezavisnostod Ujedinjenog Kraljevstva
Geografija
Površina
 — ukupno2.645.615 km2(6)
 — voda (%)4,3%
Stanovništvo
 — 2006.2.296.411(4)
 — gustina0,87 st./km2(7)
Ekonomija
BDP / PKM≈ 2009-10
 — ukupno$187 milijardi(4)
 — po stanovniku$81.795(1)
ValutaDolar
 — kod valuteAUD
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +8
Internet domen‍.au‍
Pozivni broj+61

Zapadna Australija je najveća australijska država. Prostire se na teritoriji od 2.645.615 km². Na istoku se graniči sa Severnom teritorijom i Južnom Australijom, dok granicu na jugu, zapadu i severu čini Indijski okean. Zapadna Australija je jedna od najvećih saveznih država na svetu. Glavni grad, Pert u kome živi oko 1,5 miliona stanovnika od 2 koliko živi u Zapadnoj Australiji, je jedan od najizolovanijih gradova, ne samo u Australiji, već u u čitavom svetu. Pert je od Džakarte u Indoneziji udaljen 3.007 km, do je razdaljina do Sidneja čak 3.284 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Parlament Zapadne Australije u Pertu

Smatra se da su prvi stanovnici Australije pristigli između 58.000 i 38.000. godine pre nove ere. Prošlo je hiljade godina do uspostavljanja većih nomadskih zajednica. Do dolaska prvih Evropljana, starosedeoci su već utvrdili svoj jezik i kulturu. Smatra se da su se prvi evropski brodovi usidrili na obalama Zapadne Australije, početkom 17. veka.

Prvi Evropljanin koji je kročio na tlu Zapadne Australije bio je holandski istraživač, Dirk Hartog. On je 26. oktobra 1616. zauzeo rt nazvavši ga Dirk Hartogovo ostrvo. Tokom 17. veka mnogi Holanđani posetili su obale novoosvojenog rta. Tokom 1700-ih, mnogi engleski i francuski moreplovci počeli su da istraživaju obale Zapadne Australije.

Osnivanjem britanskog seoceta Sven Rivera u blizini Perta, 1829. godine, počela je kolonizacija Zapadne Australije. Bio je to početak propadanja i uništavanja aboridžina i njihove kulture.

Populacije je rasla veoma sporo, sve do pronalaska zlata 1890. godina. Zlatna groznica, privukla je mnoge Evropljane. Zapadna Australija je 1901. godine, zvanično postala država australijske zajednice.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]