Zapadni Bengal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zapadni Bengal
পশ্চিমবঙ্গ
{{{caption2}}}
Map
Država Indija
Admin. centarKolkata
Službeni jezikbengalski
Površina88.752 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.91.347.736
 — gustina st.1.029,25 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Zapadni Bengal je savezna država Indije sa površinom od 88.752 km² i 80.221.171 stanovnika (stanje: 1. jan. 2001). Zapadno se nalazi Bangladeš. Ova država zajedno sa Bangladešom čini jedan etničko-lingvistički region Bengal. Na severoistoku su Asam i Sikim, a jugoistočno je Orisa. Na severozapadu graniči sa Nepalom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pre 4.000 godina region Bengala su naselili Dravidi, Tibetsko-burmanski i austroazijski narodi. Dolaskom Indoarijaca stvoreno je kraljevstvo Magada u 7. veku p. n. e. Magada se spominje i u Ramajani i u Mahabharati. Pod Maurja dinastijom Magada carstvo se protezalo preko gotovo cele južne Azije, uključujući delove Persije i Avganistana pod Ašokom u 3. veku p. n. e. Od 3. do 6. veka posle Hrista kraljevstvo Magada je bilo sedište Gupta carstva. Posle perioda anarhije budistička Pala dinastija vladala je regionom 400 godina, a posle toga krađe vreme je vladala hinduistička Sena dinastija. Islam dolazi u Bengal preko sufi misionara, a posle toga muslimanska osvajanja šire islam celim područjem. Turski general Baktijar Kildži je srušio dinastiju Sena i ovladao velikim delom Bengala. Nekoliko vekova regionom vladaju dinastije sultana i feudalnih vladara pod Delhijskim Sultanatom. Mogulski general Islam Kan je u 15. veku osvojio Bengal. Ipak regionom su vladali polunezavisno guverneri postavljeni od strane mogula iz Delhija. Navabi od Muršidabada su vladali u ime Mogula.

Evropski trgovci stižu u 15. veku i njihova moć je rasla, sve dok Britanska istočnoindijska kompanija nije zauzela Bengal posle bitke kod Plaseja 1757. i pobede nad zadnjim Navabom. Marati su bili pobeđeni. Bengalsko Predsedništvo je uspostavljeno 1765, a uključivalo je i teritorije sadašnje Madja Pradeš države. Kalkuta je postala centar britanskog Bengala. Velika glad 1770. odnela je 3 miliona života u Bengalu. Britanija je pokušala da podeli Bengal u dve zone 1905, ali zbog pobune od toga se odustalo 1911. Bengalske revolucionarne grupe su imale veliku ulogu u indijskom pokretu za nezavisnost. Bengal je 1947. podeljen duž verske linije, tako da je istočni Bengal pripao Pakistanu, a zapadni Bengal Indiji. Istočni Bengal se zvao Istočni Pakistan do 1971, a od 1971. postaje nezavisna država Bangladeš. Tokom Indijsko-pakistanskoga rata 1971. milioni izbeglica su našli utočište u zapadnom Bengalu.

Geografija i klima[uredi | uredi izvor]

Zapadni Bengal se proteže od Himalaja do Bengalskog zaliva. Gang je najveća reka, koja se tu deli na više delova. Planinsko područje na severu ima mnoge reke koje teku prema Gangu. Aluvijalna nizija Ganga je izuzetno plodna. Klima je prelazna između tropskih savana na južnim područjima i vlažne suptropske na severu. Glavna doba su leto, kišna sezona, kratka jesen i zima. Klima je tropska, vlažna, monsunska. Leta u delti su izuzetno vlažna, a na zapadnim visočjima leta su suha. Monsuni traju od juna do septembra i donose ogromnu količinu padavina. Zime su blage sa prosečnom temparaturom od 15°C. A na Himalajima su zime oštre.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Šume čine 14% površine, a zaštićene šume čine 4%. Područje je jako plodno, posebno u aluvijalnoj niziji Ganga sa velikom količinom padavina. Postoje brojne životinjske vrste, kao što su indijski nosorozi, indijski slonovi i bengalski tigrovi. Postoji 5 nacionalnih parkova sa brojnim životinjama i retkim pticama. Bengalski tigar je zaštićena i ugrožena životinja.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda predstavlja glavnu delatnost. Pirinač je glavni poljoprivredni proizvod namenjen ishrani. Juta i čaj predstavljaju proizvode na kojima se najviše zarađuje. Gaji se i kukuruz, pšenica, ječam, krumpir, uljna repica i duvan. Servisni sektor doprinosi sa 51% bruto proizvodu Zapadnog Bengala. Poljoprivreda učestvuje sa 27%, a industrija sa 22%. Kolkata postaje značajna za IT industriju.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Većina stanovništva su Bengalezi. Manjina su Biharci, Šerpasi i Tibetanci. Službeni jezik je bengalski. Hindi i engleski su u upotrebi. Sa 904 stanovnika po km² Zapadni Bengal je najgušće naseljena oblast Indije. Po religiji ima 72,5% hindusa i 25% muslimana.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]