Зелена жаба

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zelena žaba
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Pelophylax kl. esculenta
L., 1758.

Zelena žaba (lat. Pelophylax kl. esculenta) je ime za veoma čestu Evropsku žabu. Ona se koristi u ishrani ljudi, naročito u Francuskoj kao delikatesni žablji bataci. Ženke su veličine od 5 do 9 cm, a mužjaci od 6 do 11.

Zelena žaba živi širom Evrope i Azije. Nastanjuje močvare, okolone jezera i stajaćih voda, vlažne ravnice i šume. Hrani se insektima, malim zglavkarima, larvama vodozemaca i crvima. Četiri zimska meseca[traži se izvor] zelene žabe provode nepomične u stanju hibernacije, obično na dnu bare ili reke.

Zelena žaba je plodni hibrid male zelene žabe (Pelophylax lessonae) i velike zelene žabe (Pelophylax ridibunda). Po izgledu i klasifikaciji veoma su slične maloj zelenoj žabi i velikoj zelenoj žabi. Tokom ledenog doba populacija zajedničkih predaka se rascepila na dve zajednice[1]. Ove zajednice su ostale genetički bliske toliko da mogu da proizvedu plodno hibridno potomstvo. Zelena žaba na većini svojih životnih područja (uključujući teritoriju Srbije) opstaje preko ženki koje se pare sa mužjacima roditeljskih vrsta[2] (krade im nedostajući deo naslednog materijala, otuda potiče skraćenica „kl.“ - za klepton), dajući za potomstvo zelene žabe. Ovakav način razmnožavanja jedinstven je među životinjama. U severnoj Nemačkoj postoje čiste hibridne populacije. Pretpostavlja se da je ovakva struktura populacije omogućena postojanjem triploidnih jedinki [3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nieschlag, E.; Behre, Hermann M.; Anlen, H. van (2001). Andrology: male reproductive health and dysfunction (3rd izd.). Springer. str. 11. ISBN 978-3-540-78355-8. 
  2. ^ Mixed mating of pool frog and edible frog, pool frog are grass green and smaller
  3. ^ Fortpflanzungsverhalten der Grünfrösche

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • E. Nieschlag; Behre, Hermann M.; Anlen, H. van (2001). Andrology: male reproductive health and dysfunction (3rd izd.). Springer. str. 11. ISBN 978-3-540-78355-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]