Zimnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zimnica

Zimnica je jedan od najstarijih načina konzervisanja hrane, koji omogućava da se hranljiva svojstva sezonskih namirnica sačuvaju za upotrebu izvan sezone. Konzervisanje se može vršiti sušenjem, zaslađivanjem, kišeljenjem i soljenjem, u zavisnosti da li je u pitanju voće, povrće ili prerađevine od mesa.

Zimnica se obično čuva u podrumu, na tavanu, u košarini (posebnoj privrednoj zgradi), a nekada je bilo veoma zastupljeno i čuvanje u zemlji, odnosno trapu.[1] Za dug zimski period se nekada od hrane najčešće ostavljalo pšenično i kukuruzno brašno, povrće, voće i izvesna količina mesa.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sušenje namirnica se koristilo još od davnina, za zimu zimu. Postoje zapisi još od Starih Grka, u antičkim rukopisima je opisano kako su tada sušili. Na primer, smokve su sušili tako što su ih prvo gnječili, potom formirali u hleb, a zatim sušili na suncu. I u današnje vreme se namirnice iz vrta bez velikog napora često suše na suncu ili blizu peći. Danas se obrada namirnica sve više vrši u fabrikama. Međutim, većina ponuđenog voća koje se može naći u prodavnicama obrađena je sa sumporom, a uzgoj najčešće ostaje nepoznat. Zbog toga se u poslednje vreme, zahvaljujući trendu zdravog načina života i hrani bogatoj vitaminima, sve više ponovo koristi metod sušenja voća, povrća, pečuraka, začinskog i lekovitog bilja bez konzervansa, što iziskuje više truda i strpljenja.

Sušenje voća[uredi | uredi izvor]

Opštepoznata je izreka letnje voće — zimska radost gde se podrazumeva da letnje voćke kada se na pravilan način osuše, zimi zaista donose veliku radost. Takođe, mnogi praktikuju sami sebi napraviti voćni musli s kolutićima jabuka i suvim šljivama jer on pospešuje varenje. Međutim, pravo je umeće znati kako se jednostavno suše jabuke, šljive, kajsije, breskve, grožđe, kruške ili dunje. Postoji jedno i osnovno pravilo: koristite samo čiste i besprekorne plodove. Nasecite ih na manje komadiće ili kolutiće, složite ih na krpe ili specijalnu mrežu za sušenje, ili ih osušite u rerni na metalnoj mreži ili rešetkama. Ukoliko se dobro umota, čuva na suvom i hladnom mestu, osušeno voće potrajaće više meseci. Da li je voće dovoljno osušeno, prepoznaćete po tome što na dodir mora biti elastično i baršunasto, a ako se pritisne, ne sme ispuštati nikakvu tečnost. Ukoliko se to desi, dragoceno voće će se ubuđaviti. Jabuke se suše najkraće, 6-12 sati, a najduže breskve. Njima je potrebno čak do 38 sati.

Sušenje povrća i pečuraka[uredi | uredi izvor]

Ako želite sušiti povrće, najprikladnije su mahunarke, na primer, grašak i druge mahune, ali i pečurke i luk. Korenasto povrće, kao što su šargarepa i celer, bolje će se očuvati u kutijama s peskom, a većinu ostalog povrća možete zamrznuti ili ukuvati. Za sušenje upotrebite tek ubrano povrće.

Mahune[uredi | uredi izvor]

Retki znaju za ukusne sušene mahune. Za to je potrebno:

  • mahune
  • voda

S mahuna odstranite krajeve, pa ih operite i oparite. Za taj postupak povrće stavite u cetku. U lonac uspite otprilike 5 cm vode, cetku prekrijte krpom i stavite iznad pare. Tako je držite nekoliko minuta, pa brzo rashladite u dosta ledene vode. Sušite kao i kolutiće jabuka.

festival zimnice[uredi | uredi izvor]

Svake godine se krajem septembra meseca u Koceljevi održava „Festival zimnice” na kojem se predstavljaju proizvođači zimnice sa teritorije cele Srbije.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Al-Sahib W and Marshall RJ. The fruit of the date palm: Its possible use as the best food for the future? J Food Science Nutr 2003; 54: 247-59
  • Carughi A. Health Benefits of Sun-Dried Raisins
  • Grivetti LE and Applegate EA. From Olympia to Atlanta: Agricultural-historic perspective on diet and athletic training. J Clinical Nutr 1997; 127:S860-868
  • Hooshmand S and Arjmandi BH. Viewpoint: Dried plum, and emerging functional food that may effectively improve bone health. Ageing Res Reviews 2009; 8: 122-7
  • Slavin JL. Ficus: Past, present and future. Nutrition Today 2006; 41:180-18

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]