Zletovo

Koordinate: 41° 59′ 19″ S; 22° 14′ 10″ I / 41.9886° S; 22.2361° I / 41.9886; 22.2361
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zletovo
mkd. Злетово
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaProbištip
Stanovništvo
 — (2002)2.477
 — gustina238,2/km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 59′ 19″ S; 22° 14′ 10″ I / 41.9886° S; 22.2361° I / 41.9886; 22.2361
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina480 m
Površina10,4 km2
Zletovo na karti Severne Makedonije
Zletovo
Zletovo
Zletovo na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj2212
Pozivni broj032
Registarska oznakaPS

Zletovo (mkd. Злетово) je naselje u Severnoj Makedoniji, u istočnom delu države. Zletovo je u sastavu opštine Probištip.

Zletovo je poznato kao rudarski gradić, gde se ruda vadi još od vremena antike. U gradu ima dosta primera sačuvane balkanske arhitekture.

Blizu Zletova se nalazi Manastir Lesnovo, zadužbina despota Olivera i izvanredan primer srpske srednjovekovne arhitekture na tlu današnje Makedonije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zletovo je smešteno u istočnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg grada, Probištipa, naselje je udaljeno 10 km istočno.

Naselje Zletovo se nalazi u istorijskoj oblasti Zletovo, na južnim padinama Osogovskih planina. Nadmorska visina naselja je približno 470 metara. Samo naselje je smešteno u uskoj dolini Zletovske reke, pa je naselje izduženo duž doline.

Zletovo je rudarsko naselje u sklopu Kratovsko-zletovskog basena (olovo, cink, srebro, bakar, uran).[1] U srednjem veku je bilo poznato rudarsko i trgovačko naselje gde su radili Sasi, koje je pod Turcima izgubilo značaj. Pred Drugi svetski rat oživeo je rudarstvo u okolini Zletova. Eksploataciju su pokrenuli 1937. godine Englezi; rudarska firma "Zletovo Majns Limited" (osnovana 1929) u Dobrevu i Probištipu.[2] Izgradili su Englezi za potrebe rudnika žičanu željeznicu i dobar pu za transport rude kamionima. Postojao je problem kod rudnika srebra i olova u mestu Dobrevu, jer je tu "carovala" bolest malarija. Gradić je 1937. godine posetio engleski lekar Ser Malkom Vatson, u nameri da pomogne iskorenjivanju te bolesti.[3]

Tu su se vekovima pravili vodeničarski kamenovi i prodavali širom Balkana.

Mesna klima je umereno kontinentalna. Zemljište u zletovskoj okolini je više crvenkasto, i tu uspevaju duvan i mak.[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zletovo se javlja kao naselje u 11. veku. Prešlo je iz ruku Vizantije pod vlast srpsku u proleće 1282. godine zauzimanjem od strane srpskog kralja Milutina[5]. Tu su bili srpski rudokopi u kojima su radili rudari Sasi. Za vreme srpskog cara Dušana postalo je 1347. godine sedište Zletovske episkopije.[6] Bilo je pod vlašću srpskih velikaša Dejanovića. Po staroj srpskoj povelji koju su bez majke izdali braća Dragaš i Konstantin, 1379. godine, vidi se šta su sve podarili ruskom manastiru Sv. Pantelejmona na Svetoj Gori. Oni su pridodali nova dobra, pored onih ranijih od cara Dušana i cara Uroša. Srpski vlastelini braća Dejanovići su tada zaveštali između ostalih poseda i Zletovo, sa tamošnjim hramovima Sv. Dimitrija i Sv. Nikole, i svim crkvenim ljudima uz njih.[7]

U međuratnom periodu postojala je Zletovsko-strumička episkopija, sa episkopom.

U Zletovu je decenijama bio paroh, meštanin prota Đorđe Popović (1876—1939).[8] Poticao je iz stare ugledne zletovske srpske svešteničke porodice i istakao se kao veliki srpski nacionalni radnik. Završio je Prizrensku Srpsku pravoslavnu bogosloviju i učiteljsku školu i 11 godine bio učitelj. Rukopoložen je za sveštenika 1910. godine i postao zletovski paroh.

Zletovo je u tursko vreme pripadalo Kratovskoj kazi.

U mestu je između 1868-1874. godine (ili 1871-1877)[9] radila srpska narodna škola.[10] Kasnije 1888. godine radi tu i bugarska osnovna škola.[11] Školu srpsku je 1898/1899. godine pohađalo 13 đaka, a učitelj je imao završenu beogradsku Učiteljsku školu. Proslavljena je tu 1900. godine školska slava Sv. Sava. Domaćin slave bio je meštanin Trajče Cvetković, a službu vršio pop Atanas Gucević. Učitelj K. Manitašević je izgovorio svetosavsku besedu.

Za vreme Drugog balkanskog rata juna 1913. godine vodile su se ogorčene borbe između Srba i Bugara oko Zletova.[12]

Kada je juna 1926. godine nakon provale oblaka nabujala Zletovska reka potopila mesto, nastradao je i dom znamenitog meštanina, četničkog vojvode Mine Stankovića.[13] Mesto je dobilo 1927. godine poštu, telegraf i telefon za javnu upotrebu.[14] Registrovana je oktobra 1930. godine "Zletovačka zemljoradničko-kreditna zadruga".[15]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Zletovo je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 2.477 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (99%).

Većinska veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nova encilopedija u boji", Vuk Karadžić, Beograd 1977.
  2. ^ "Vreme", Beograd 27. mart 1937.
  3. ^ "Vreme", Beograd 1937.
  4. ^ "Beogradske novine", Beograd 1917.
  5. ^ Beogradske opštinske novine", Beograd 1897.
  6. ^ "Nova enciklopedija", navedeno delo
  7. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1. maj 1902.
  8. ^ "Pravda", Beogra 29. jul 1939.
  9. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1904. godine
  10. ^ "Delo", Beograd 1899. godine
  11. ^ "Otadžbina", Beograd 1888.
  12. ^ "Balkanski rat u slici i reči", Beograd 1913.
  13. ^ "Vreme", Beograd 3. jul 1926.
  14. ^ "Vreme", Beograd 14. avgust 1927.
  15. ^ "Vreme", Beograd 26. oktobar 1930.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]