Zubin Potok
Zubin Potok | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Zubin Potok |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.724 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 54′ 52″ S; 20° 41′ 23″ I / 42.9144° S; 20.6897° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 567 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 38228 |
Pozivni broj | +381 (0)28 |
Registarska oznaka | KM |
Zubin Potok je naseljeno mesto i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u severozapadnom delu Kosova i Metohije i pripada Kosovskomitrovačkom upravnom okrugu. Prema proceni iz 2011. godine bilo je 1.724 stanovnika.[1][a]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Zubin Potok površine 2.063 ha. Predstavlja središte Ibarskog Kolašina i nalazi se na izlazu Zubodolskog potoka u Radičponjsku kotlinu, okolo se nalaze uzvišenja Ješa (693 m), Gradina (730 m) i Gutin Breg. Iznad naselja se nalazi uzvišenje u obliku kose na kojem je Gradina koja je verovatno bila srednjovekovni župni grad.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Posle oslobađanja od turske vlasti mesto je u sastavu Zvečanskog okruga, u srezu mitrovičkom, u opštini radič-poljskoj i 1912. godine ima 108 stanovnika. U periodu 1952-1955. godine naselje je bilo sedište male opštine Zubin Potok u sastavu Zvečanskog sreza za anaseljena mesta: Velji Breg, Gazivode, Dobroševina, Donji Jasenovik, Zagulje, Zubin Potok, Jabuka, Kobbinja Glava, Mala Kaludra, Padine, Prevlak, Pridvorica, Ugljare, Crepulja, Čitluk i Štuoce. Ukidanjem ove male opštine, i spajanjem sa susednim opštinama stvorena je velika opština Zubin Potok. Zubin potok je 1965. potpao pod opštinu Kosovska Mitrovica.[2]
Iako nema status gradskog naselja, Zubin Potok sve više poprima urbane karakteristike, sa velikim brojem administrativnih službi. Stanovnici Zubinog Potoka se nazivaju Zubodolci.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1981. godine mesto je bilo većinski naseljeno Srbima. Nakon rata 1999. godine Srbi nisu napuštali Zubin Pitok.
Broj stanovnika na popisima:
|
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Grigorije Božović, srpski književnik, profesor Prizrenske bogoslovije i jedan od vođa srpskog pokreta u Makedoniji i Staroj Srbiji
- Dragiša Bojović, srpski istoričar književnosti, književni kritičar, teolog i univerzitetski profesor
- Blagoje Košanin, srpski kompozitor i tekstopisac
- Mijat Božović, srpski kompozitor i tekstopisac
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Uporedni pregled broja stanovnika na Kosovu i Metohiji 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 i 2011. godine pop-stat.mashke.org
- ^ [„Opština Zubin Potok-Ibarski Kolašin — Istorijat[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 20. 02. 2015. g. Pristupljeno 19. 02. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć) Opština Zubin Potok-Ibarski Kolašin — Istorijat]
- ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Samardžić, Radovan (1983). Istorija srpskog naroda (knj. 6, sv. 1): Od Berlinskog kongresa do Ujedinjenja 1878-1918. Srpska književna zadruga.
- Jagodić, Miloš (2009). Srpsko-albanski odnosi u Kosovskom vilajetu (1878—1912). Beograd: Zavod za udžbenike.
- Jagodić, Miloš (2010). Uređenje oslobođenih oblasti Srbije 1912—1914: Pravni okvir. Beograd: Istorijski institut.
- Jagodić, Miloš (2013). Novi krajevi Srbije (1912—1915). Beograd: Filozofski fakultet.
- Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.