Ilham Alijev

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilham Alijev
Ilham Alijev 2023.
Lični podaci
Datum rođenja(1961-12-24)24. decembar 1961.(62 god.)
Mesto rođenjaBaku, Azerbejdžanska SSR, SSSR (danas Azerbejdžan)
DržavljanstvoAzerbejdžansko
NarodnostAzer
ReligijaŠiitski islam
UniverzitetMGIMO
ProfesijaDoktor političkih nauka
Porodica
SupružnikMehriban Alijeva
Decasin Hejdar, ćerke Arzu i Lejla
Politička karijera
Politička
stranka
Partija Novi Azerbejdžan
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 31. oktobra 2003.
PrethodnikHejdar Alijev
7. predsednik Vlade Azerbejdžana
4. avgust 2003 — 4. novembar 2003.
PrethodnikArtur Rasizade
NaslednikArtur Rasizade

Potpis

Ilham Hejdar oglu Alijev (azer. İlham Heydər oğlu Əliyev; Baku, 24. decembar 1961) azerbejdžanski je političar. On je trenutni i četvrti po redu predsednik Azerbejdžana.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ilham Alijev je rođen kao sin zamenik načelnika odeljenja KGB-a u Bakuu Hejdara Alijeva, koji je zatim postao sekretar CK Komunističke partije SSR Azerbejdžana.[1] Ilham je 1977. maturirao u srednjoj školi №6 u okrugu Sabail grada Bakua koji se nalazi na obali Kaspijskog mora.[2]

Završivši srednje obrazovanje Ilham je upisao studije na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO). Postdiplomske studije je upisao nakon diplomiranja 1982.[3] Iste godine, na poziv Jurija Andropova, porodica Alijev se preselila u Moskvu. Na pitanje Mihaila Gusmana (ITAR-TASS) o prijemu u MGIMO, Ilham Alijev je rekao:


Magistrirao je istorijske nauke, i ostaje na institutu kao predavač.[5] Kasnije je postao počasni doktor nauka na brojnim univerzitetima poput Univerziteta Linkoln (SAD), MGIMO (Rusija), Bilkentskog Univerziteta (Turska), Nacionalne Poreske akademije (Ukrajina), Univerziteta nafte i gasa u Ploešti (Rumunija), Univerzitet Kjung Hi (Južna Koreja), Jordanskoj Univerziteta (Jordan) kao i počasni profesor Univerziteta - L. N. Gumilev (Kazahstan) i Univerziteta nacionalne i svetske privrede (Bugarska).[6]

Politika[uredi | uredi izvor]

Nakon što je Hejdar Alijev napustio politbiro CK KPSS, Ilham je počeo da se bavi privatnim biznisom, rukovodio je brojem industrijskih i komercijalnih preduzeća.[3] On se 1992. godine poslom preselio u Istanbul a u Azerbejdžan se vratio tek kada je njegov otac postao predsednik republike.

Od 1994. godine do avgusta 2003. godine je bio potpredsednik, a zatim prvi potpredsednik državne naftne kompanije Republike Azerbejdžana (SOCAR). Aktivno je učestvovao u sprovođenju tzv. „naftne strategije Hejdara Alijeva“.[3]

Dva puta je biran za poslanika u Mili Medžlisu (Parlament) — 1995. godine i 2000. godine.

Ilham Alijev je 1997. godine postao predsednik Olimpijskog Komiteta Azerbejdžana. Rukovodeći Olimpijskom komitetom, podigao je kvalitet sportske infrastrukture u državi. Po njegovoj inicijativi aktivno je počelo stvaranje sportskih škola i formiranje nacionalnih timova u sportovima koji se smatraju za tradicionalno uspešne u Azerbejdžanaca. Za veliki doprinos razvoju sporta i olimpijskog pokreta nagrađen je najvišim ordenom Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK).[3][7]

Za zamenika vladajuće partije „Novi Azerbejdžan“ izabran je 1999. godine, za prvog zamenika 2001. godine, a 2005. godine za njenog predsednika. Bio je šef poslaničke grupe u delegaciji Mili Medžilsa u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope od 2001. godine do 2003. godine.[3] U januaru 2003. godine je izabran za zamenika predsedavajućeg Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i za člana odbora PSSE.[3] U aprilu 2004. godine je za učešće u radu PSSE i privrženost evropskim idealima izabran za počasnog člana PSSE i nagrađen medaljom.[3][8] Poslanički mandat mu je prestao postavljenjem na dužnost premijera Azerbejdžana u avgustu 2003. godine.[1][3]

Predsednik[uredi | uredi izvor]

Ilham Alijev u poseti Poljskoj

Alijev je izabran za predsednika Azerbejdžana 15. oktobra 2003. godine. Na predsedničkim izborima dobio je 76% glasova.[9] Stupio je na dužnost 31. oktobra 2003. godine. Pri polaganju zakletve rekao je:


Pobedivši na predsedničkim izborima 15. oktobra 2008. godine, sa više od 88% glasova, Ilham Alijev je drugi put izabran za predsednika Republike Azerbejdžan.[10] Zakletvu je položio 24. septembra 2008. godine.

Privredni razvoj[uredi | uredi izvor]

Kao predsednik, Ilham Alijev, se aktivno zauzeo za razvoj domaće proizvodnje, posebno naftnog sektora. Fokus unutrašnjeg razvoja je postavljen zadatak da se izvrši dalja liberalizacija ekonomije, stimulisanje domaćih investicija. U okviru nove ekonomske strategije države u program socijalnog i ekonomskog razvoja regiona (2004—2008) bili su postavljeni sledeći ciljevi: stvaranje pola miliona radnih mesta, uvećanje udela ne-robne privrede u ukupnom BDP, razvoj privatnog biznisa, kao i posebni programi finansijske pomoći privatnim regionalnim kompanijama, razvoj infrastrukture (izgradnja i rekonstrukcija puteva, zdravstvenih, obrazovnih i sportskih objekata). Kao rezultat ove strategije, BDP po glavi stanovnika je 2008. dostigao 9,500 dolara, stepen siromaštva je snižen na 29%, a prosečna plata 2007. je iznosila 214,6 dolara. Rast BDP je najveći među državama ZND, a tokom prvog mandata Ilhama Alijeva, ekonomski rast je iznosio 96%.[11][12]

Porodica[uredi | uredi izvor]

Govori azerski, ruski, engleski, francuski i turski jezik.[13] On je autor mnogih istraživačkih radova o geopolitičkim aspektima naftne strategije suverenog Azerbejdžana.

Oženjen je sa Mehriban Arif kizi Pašaevom i imaju troje dece.

Nagrade i titule[uredi | uredi izvor]

  • Orden Hejdara Alijeva
  • Nagrada Ihsana Dogramači za mir i međunarodne odnose (Turska)
  • Orden „Zvezda Rumunije“ (Rumunija)
  • Orden kralja Abdul-Aziza (Saudijska Arabija)
  • Orden Slave (Gruzija)
  • Veliki krst Legije časti (Francuska)
  • Orden knjaza Jaroslava Mudrog I stepena (Ukrajina)[14]
  • Veliki krst ordena za zasluge Republike Poljske (Poljska)
  • Orden Prepodobnog Sergeja Radonežskog I stepena (RPC)
  • Orden Slave Međunarodne konfederacije sportskih organizacija ZND
  • Nagrada "Dostojan prijatelj Balkana“ (Srbija)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Background - Azerbaijan: Presidential Elections 2003 (Human Rights Watch Briefing Paper, October 13, 2003)”. www.hrw.org. Pristupljeno 2021-02-01. 
  2. ^ „Official web-site of President of Azerbaijan Republic - PRESIDENT » Biography”. en.president.az (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-01. 
  3. ^ a b v g d đ e ž „Official web-site of President of Azerbaijan Republic - PRESIDENT » Biography”. web.archive.org. 2015-01-20. Arhivirano iz originala 20. 01. 2015. g. Pristupljeno 2021-02-01. 
  4. ^ Formula vlasti: 55 intervью v zolotom galstuke. - M.: TERRA-Knižnый klub, 2005. - 580 str.
  5. ^ „Upravlenie meždunarodnыh i obщestvennыh svяzeй MGIMO (U) MID …”. Arhivirano iz originala 03. 10. 2008. g. Pristupljeno 17. 11. 2009. 
  6. ^ „Aliev Ilьham Prezident Respubliki Azerbaйdžan”. Integrum.ru. Arhivirano iz originala 19. 10. 2010. g. Pristupljeno 25. 03. 2011. 
  7. ^ „Ilham Aliyev | president of Azerbaijan”. Encyclopedia Britannica. Arhivirano iz originala 25. 02. 2020. g. Pristupljeno 2017-03-23. 
  8. ^ „Ilham Heydar oglu Aliyev | Columbia University World Leaders Forum”. web.archive.org. 2017-03-26. Arhivirano iz originala 26. 03. 2017. g. Pristupljeno 2021-02-01. 
  9. ^ „Republic of Azerbaijan Presidential Election”. OSCE. Pristupljeno 23. 12. 2014. 
  10. ^ „AZERBAIJAN’S PRESIDENTIAL ELECTION CAMPAIGN KICKS OFF - Eurasia Daily Monitor”. web.archive.org. 2008-09-27. Arhivirano iz originala 27. 09. 2008. g. Pristupljeno 2021-02-01. 
  11. ^ „Central Intelligence Agency”. Cia.gov. Arhivirano iz originala 20. 05. 2020. g. Pristupljeno 25. 03. 2011. 
  12. ^ „Rekordnый rost эkonomiki Azerbaйdžana rezko zamedlilsя v 2007 godu”. Centrasia.ru. Arhivirano iz originala 19. 10. 2008. g. Pristupljeno 25. 03. 2011. 
  13. ^ „President Biography”. Government of Azerbaijan. Arhivirano iz originala 20. 1. 2015. g. Pristupljeno 19. 1. 2013. 
  14. ^ „Ilham Aliyev”. zakon.rada.gov.ua. Pristupljeno 2021-02-01. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Predsednik Azerbejdžana
2003—danas