Ingot

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ingot je komad metala koji se dobije izlivanjem u neki oblik, najčešće kratke i debele šipke ili bloka, pre dalje obrade. Ovaj izraz se često koristi za komad sirovog gvožđa odliven u pesku ili kokili (do 1000 kg) koji se dalje prerađuje u čelik.[1]

Svojstva[uredi | uredi izvor]

Materijal od koga se pravi ingot je najčešće gvožđe, ali i plemeniti metali, odnosno zlato i srebro. Izlivaju se u oblik pogodan za transport, ali i dalju obradu, kao što su trake, ploče i listovi. Masa im se kreće od nekoliko kilograma do preko 500 tona.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ingot sa Krita.

U centrima bronzanog doba, kao što su Mikena i kraljevske palate na Kritu, pronađeni su ingoti od bakra, u obliku jastuka i teški i do 32 kg. Poreklo ovih ingota je ili sa Bliskog istoka (gradova kao što su Ugarit i Milet) ili iz rudnika sa Kipra.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grupa autora, 1976. Popularna enciklopedija. BIGZ: Beograd.
  2. ^ Enciklopedija Britanika: Ingot, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  3. ^ Srejović, D. 1997. Arheološki leksikon. Savremena administracija. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]