Indeks humanog razvoja
Iz projekta Википедија
Indeks humanog razvoja, skraćeno IHR, (engl. The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se meri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vek, i drugi faktori za zemlje sveta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje sveta. Do ove formule je dišao Pakistanski ekonomist Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izveštaju o razvoju.
HDI meri prosečna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:
- O dugom i zdravom životu, mereno prema životnom veku od rođenja.
- Znanju, mereno prema pismenosti. Takođe se uzima u obzir osnovno, srednje, kao i postotak upisa.
- Pristojnom standardu života, mereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u američkim dolarima.
Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno merenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.
Sadržaj |
[uredi] Metod za izračuvavanje
U opštem slučaju, kako bi se transformisana osnocna promenljiva, recimo x, u indeks bez merne jedinice između 0 i 1 (što omogućuje združavanje različitih popisa), sledeđa formula se koristi:
- x-indeks =

gde
i
predstavljaju najnižu i najvišu vrednost promenljive x koju može postići, respektivno.
Indeks humanog razvoja (IHR) stoga predstavlja prosek sledeća tri glavna popisa:
- Životni vek =

- Stepen obrazovanja =

-
- Pismenost kod odraslih (ALI) =

- Godišnji upis đaka (GEI) =

- Pismenost kod odraslih (ALI) =
- Bruto društveni proizvod =

LE: Životni vek
ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja đaka
GDPpc: Društveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći građana u dolarima
[uredi] Izveštaj iz 2005. godine
Izveštaj iz 2005. godine, generalno, HDI u zemljama sveta se popravlja, sa dva izuzetka: države bivšeg SSSR-a i potsaharska Afrika, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnosti su glavni činioci pada HDI vrednosti u prvoj grupi zemalja, dok su HIV/AIDS i posledična smrtnost glavni uzroci pada u zemljama drugoj grupi.
Kod većine zemalja iz izveštaja 2005. godine vidi se poboljšanje u poređenju sa 2003. godinom. Neke zemlje, članice UNa nisu uspele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izfračunati koeficijent. Na listi se ne nelaze: Afganistan, Irak, Liberija, Severna Koreja, Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako napomenute zemlje nisu u mogućnosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio u nivou zemalja srednjeg ili niskog razvoja.
[uredi] Najrazvijenije zemlje (HDI od 0,963 do 0,878)
|
|
[uredi] Dno liste (HDI od 0,281 do 0,379)
Mozambik (↑ 3)
Burundi (↑ 4)
Etiopija (=)
Centralnoafrička Republika (↓ 2)
Gvineja Bisao (=)
Čad (↓ 6)
Mali (=)
Gvineja Bisao (=)
Sijera Leone (↑ 1)
Niger (↓ 1)
[uredi] Zemlje jugoistočne Evrope i Balkanskog poluostrva
24.
Grčka
26.
Slovenija
35.
Mađarska
45.
Hrvatska
54.
Srbija
55.
Bugarska
59.
Makedonija
64.
Rumunija
68.
Bosna i Hercegovina
72.
Albanija
[uredi] Spoljašnje veze
- ((en)) Rang zemalja
- ((en)) Izveštaj o ljudskom napretku
- ((PDF)) 2005 izveštaj UNa

