Ismail Kadare
Ismail Kadare | |
---|---|
Datum rođenja | 28. januar 1936. |
Mesto rođenja | Đirokastra Kraljevina Albanija |
Ismail Kadare (alb. Ismail Kadare; Đirokastra, 28. januar 1936) je albanski književnik, pesnik, esejista, scenarista i dramaturg. On je vodeća međunarodna književna ličnost i intelektualac. On je bio fokusiran na poeziji sve do objavljivanja svog prvog romana, General mrtve armije, koji mu je doneo međunarodnu slavu.[1]
Kadare je 1992. godine dobio svetsku nagradu Čino Del Duka. Godine 2005, mu je dodeljena inauguralna međunarodna nagrada Man Buker; 2009. Nagrada princa od Asturije za umetnost; i 2015. godine Jerusalimska nagrada. Primalac je nagrade Park Kjong-ni 2019. i međunarodne nagrade za književnost Nojštat 2020. godine.[2] Francuska ga je 1996. godine postavila za stranog saradnika Akademije nauka o moralu i politici Francuske, a 2016. je dobio titulu Komandir Legije časti. Bio je 15 puta nominovan za Nobelovu nagradu za književnost. Od 1990-ih, obe glavne političke stranke u Albaniji su od Kadara tražile da postane predsednik Albanije na osnovu konsenzusa, ali je on to odbio.
Njegov nominacioni porotnik za Nojštatsku nagradu napisao je: „Kadare je naslednik Franca Kafke. Niko od Kafkinog doba nije ušao u pakleni mehanizam totalitarne moći i njenog uticaja na ljudsku dušu u toliko hipnotičkoj dubini kao Kadare.” Njegovo pisanje se takođe poredi sa pisanjem Nikolaja Gogolja, Džordža Orvela, Gabrijela Garsije Markeza, Milana Kundere i Balzaka. Živeći u Albaniji u vreme stroge cenzure, Kadare je osmislio lukave strategije kako bi nadmudrio komunističke cenzore koji su zabranili tri njegove knjige, koristeći sredstva kao što su parabola, mit, basna, narodna priča, alegorija i legenda, prošarane dvostrukim značenjima, aluzijama, insinuacijama, satirom i šifrovanim porukama. Godine 1990, da bi pobegao od komunističkog režima i njegove tajne policije Sigurimi, prebegao je u Pariz. Njegovi radovi su objavljeni na 45 jezika. „Njujork tajms“ je pisao da je on bio nacionalna ličnost u Albaniji koja se po popularnosti može porediti sa Markom Tvenom u Sjedinjenim Državama, i da „teško da postoji albansko domaćinstvo bez Kadarove knjige“.
Kadara neki smatraju jednim od najvećih pisaca i intelektualaca 20. i 21. veka i univerzalnim glasom protiv totalitarizma.[3][4][5] On je suprug književnice Helene Kadare i otac ambasadorke Ujedinjenih nacija i potpredsednice Generalne skupštine UN, Besijane Kadare.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Kadare je rođen 28. januara 1936. u Đirokastru, na jugu Albanije, u porodici skromnog sudskog službenika. Majka mu potiče iz imućne porodice, tako da odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Detinjstvo i rodni grad (pod naizmeničnom italijanskom odnosno grčkom okupacijom tokom Drugog svetskog rata) opisuje u romanu „Hronika u kamenu”.[6][7]
Studirao je na Fakultetu u Tirani i na Zavodu za književnost „Maksim Gorki” u Moskvi.[8]
Šezdesetih godina XX veka radi kao novinar i urednik, kada počinje da objavljuje poeziju. Godine 1963. objavljuje prvi roman, „General mrtve vojske”, koji doživljava uspeh i u zemlji i u inostranstvu.[9] Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s Marčelom Mastrojanijem u glavnoj ulozi.[10]
Od tada redovno objavljuje brojna dela koja su ga učinila jednim od najznačajijih evropskih pisaca XX veka. Među njima se posebno ističe „Palata snova”, politička alegorija, čija je radnja smeštena u osmanskom Istanbulu, ali kojom Kadare na suptilan način kritikuje komunistički režim Envera Hodže.[11][9]
Godine 1990, pred sam pad komunizma u Albaniji, dobija azil u Francuskoj. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature:
„ | ” |
Kadare ostaje u Francuskoj do 1999, kad se vraća u Albaniju. Trenutno živi na relaciji Tirana–Pariz.[12]
Odabrana dela[uredi | uredi izvor]
- General mrtve vojske (1963),
- Tvrđava (1970),
- Hronika u kamenu (1971),
- Velika zima (1977),
- Most na tri luka (1978),
- Prekinuti april (1980),[6][7]
- Palata snova (1981),
- Koncert na kraju zime (1988),
- Piramida (1992)
- Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva (2013)
Prevodi na engleski[uredi | uredi izvor]
Sledeći romani Kadare prevedeni su na engleski:
- The General of the Dead Army (alb. Gjenerali i ushtrisë së vdekur)
- The Siege (alb. Kështjella)
- Chronicle in Stone (alb. Kronikë në gur)
- Broken April (alb. Prilli i thyer)[6]
- The Three-Arched Bridge (alb. Ura me tri harqe)
- The Palace of Dreams (alb. Pallati i ëndrrave)
- The Concert (alb. Koncert në fund të dimrit)
- The File on H (alb. Dosja H: roman)
- The Pyramid[13] (alb. Piramida)
- Elegy for Kosovo (alb. Tri këngë zie për Kosovën)
- Spring Flowers, Spring Frost (alb. Lulet e ftohta të marsit)
- The Successor (alb. Pasardhësi)
- Agamemnon's Daughter (alb. Vajza e Agamemnonit)
- The Blinding Order (alb. Qorrfermani)
- The Fall of the Stone City (alb. Darka e Gabuar)
- The Accident (alb. Aksidenti)
- The Ghost Rider (alb. Kush e solli Doruntinën?)
- Twilight of the Eastern Gods (alb. Muzgu i perëndive të stepës)
- A Girl in Exile (alb. E penguara)
- The Traitor's Niche (alb. Kamarja e turpit)
- Essays on World Literature: Aeschylus • Dante • Shakespeare (alb. Tri sprova mbi letërsinë botërore)
- Stormy Weather on Mount Olympus (alb. Stinë e mërzitshme në Olimp)
- The Doll: A Portrait of My Mother (alb. Kukulla)
Nagrade, priznanja, članstva[uredi | uredi izvor]
- Dopisni član Akademije moralnih i političkih nauka u Parizu,
- Dobitnik odlikovanja francuske Legije časti,
- Dobitnik nagrade Prix mondijal Kino del Duka 1992.,
- Dobitnik Međunarodne Buker nagrade 2005.,
- Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.[14]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Apolloni 2012, str. 25
- ^ Semeni, Llazar (5. 10. 2020). „Albania's writer Ismail Kadare awarded Neustadt Prize”. AP News.
- ^ „Ismaíl Kadaré – Laureates – Princess of Asturias Awards for Literature 2009”. The Princess of Asturias Foundation.
- ^ „Ismaíl Kadare, Prince of Asturias Award Laureate for Literature”. Fundacion Princessa de Asturias. 24. 6. 2009. Pristupljeno 12. 3. 2017.
- ^ Breto, Jose Carlos Rodrigo (2018). Ismail Kadare: La grand estratagema (na jeziku: španski). Barcelona: Ediciones del Subsuelo. str. 317—318. ISBN 978-84-947802-0-2. „Y que este libro sea el principio de toda una serie de ensayos que pueda cosntruir para abundar y ahondar en la obra del escritor que considero como más importante del Siglo XXI, y uno de los más importantes de la segunda mitad del Siglo XX.”
- ^ a b v „Ismail Kadare”. Books and Writers. Arhivirano iz originala 10. 2. 2015. g. Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ a b „Broken April - Ismail Kadare”. Various journals. Amazon.com. Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 40. ISBN 9789951632041.
- ^ a b https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 345. ISBN 9789951632041.
- ^ Röhm, Joachim. „Nachwort zum 'Palast der Träume'” (PDF). Pristupljeno 28. 6. 2019.
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 358. ISBN 9789951632041.
- ^ „Central Europe Review: The Three-Arched Bridge”. 10. 5. 1999. Arhivirano iz originala 14. 6. 2006. g. Pristupljeno 23. 5. 2006.
- ^ „Price of Asturias awards laureates 2009”. Arhivirano iz originala 17. 7. 2012. g. Pristupljeno 15. 4. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Brisku, Adrian (2013). Bittersweet Europe: Albanian and Georgian Discourses on Europe, 1878–2008. New York: Berghahn Books. ISBN 9780857459855.
- Morgan, Peter (2011). Kadare: Shkrimtari dhe diktatura 1957-1990 (1 izd.). Tiranë: Shtëpia Botuese "55". ISBN 978-9928-106-12-4.
- Kadare, Helena (2011). Kohë e pamjaftueshme. Tirana: Onufri. ISBN 978-99956-87-51-9.
- Akademia e Shkencave e Shqipërisë. (in Albanian), Fjalor Enciklopedik Shqiptar 2 (Albanian encyclopedia), Tirana. . 2008. ISBN 978-99956-10-28-9. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Elsie, Robert (2004). Historical Dictionary of Albania, New Edition. ISBN 978-0-8108-4872-6.
- Gould, Rebecca. "Allegory and the Critique of Sovereignty: Ismail Kadare's Political Theologies", Studies in the Novel vol. 44, no. 2 (Summer 2012): 208–230.
- Hysa, Shefki, "The Diplomacy of self-denial" (Diplomacia e vetëmohimit), publicistic, Tirana. . 2008. ISBN 978-99956-650-3-6. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Morgan, Peter (2011) "Ismail Kadare's Inner Emigration", in Sara Jones & Meesha Nehru (Eds.), Writing under Socialism, (pp. 131–142). Nottingham, UK: Critical, Cultural and Communications (CCC) Press.
- Morgan, Peter (2011) "Greek Civilisation as a Theme of Dissidence in the Work of Ismail Kadare", Modern Greek Studies (Australia and New Zealand), 15, 16–32.
- Morgan, Peter (2010) Ismail Kadare: The Writer and the Dictatorship 1957–1990, Oxford: Legenda, 2010, Albanian translation 2011.
- Morgan, Peter (2010) Kadare post Communism: Albania, the Balkans and Europe in the Work of Ismail Kadare, 1990–2008, Australian Research Council (ARC)/Discovery Projects (DP).
- Morgan, Peter (2005) "Ismail Kadare: Creativity under Communism", The Australian Newspaper.
- Apolloni, Ag (2012). Paradigma e proteut ("Gjenerali i ushtrisë së vdekur"): monografi. Prishtinë: OM. ISBN 978-9951-632-04-1.
- Bejko, Sadik (2007). Disidentët e rremë (na jeziku: albanski). Tiranë: 55.
- Dervishi, Met (2014). Intertekstualja dhe disidentja te Dimri i Vetmisë së Madhe. Tirana: Saras.
- Sinani, Shaban (2011). Letërsia në totalitarizëm dhe "Dossier K". Naim Frashëri.
- Sulstarova, Enis (2006). Arratisje Nga Lindja: Orientalizmi Shqiptar Nga Naimi Te Kadareja. Globic Press. ISBN 978-0-9776662-4-9.
- Jose Carlos Rodrigo Breto (2018). Ismail Kadare: La grand estratagema. Barcelona: Ediciones del Subsuelo. ISBN 978-84-947802-0-2.
- Ossewaarde, Marinus (2015). „Ismail Kadere's Idea of Europe”. The European Legacy. Routledge. 20 (5): 715—730. ISSN 1084-8770. S2CID 143046941. doi:10.1080/10848770.2015.1065097.
- Rranzi, Paulin. "Personalities – Missionaries of Peace" publicistic, (2011), Tirana. . ISBN 978-99956-43-60-7. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija na engleskom
- National Library of Albania
- Guppy, Shusha (leto 1998). „Ismail Kadare, The Art of Fiction No. 153”. The Paris Review. Summer 1998 (147).
- In the Palace of Nightmares': An Exchange – New York Review of Books
- Petri Liukkonen. "Ismail Kadare". Books and Writers
- "Poems by Ismail Kadare", Albanianliterature.net.