Istraživanje Marsa

Sodžerner svojim Alpha Proton X-ray spektrometrom meri stijenu „Jogi“.

Istraživanje Marsa vrši se već stotinama godina, počevši od izuma teleskopa 1600-tih. Znatno veća mogućnost detaljnijeg posmatranja površine planete izazvala je spekulacije o njenom sastavu, okruženju, pa čak i postojanju života i inteligentnih civilizacija. Misije koje su kasnih 1990-ih upućene na Mars dovele su do znatnog porasta znanja o njemu. Ove su misije, primarno, imale za cilj geološka, a dijelom i biološka istraživanja.

Istraživanje Marsa zauzimalo je važno mjesto u svemirskim programima SAD, SSSR-a, Evrope, Rusije, uz određene pokušaje Kine, Japana, Finske i Indije. Desetine letjelica upućivane su na planetu od 1960-ih. Neke od njih bili su lenderi, druge orbiteri, a treće roveri. Sve su ove misije imale za cilj prikupljanje podataka o istoriji Marsa, ali dijelom i pripremu za eventualno upućivanje letjelica s ljudskom posadom. Ova istraživanja treba da pomognu i u predviđanju budućnosti crvene planete, a dijelom i budućnosti Zemlje.

Zbog kompleksnih inženjerskih zahtjeva jednog međuplanetarnog leta, misije su imale visoku stopu neuspješnosti, naročito u samim počecima. U početku je otprilike dvije trećine svih misija doživjelo neuspjeh prije kompletiranja zadataka posmatranja (neke čak i prije samog polijetanja sa Zemlje). S druge strane, pojedine od njih označene su izuzetno uspješnima, naročito dvojac blizanaca rovera Spirita i Oportjunitija, koji su radili još dugo nakon vremena predviđenog od strane istraživača.

U decembru 2012. na površini Marsa aktivan je rover (Oportjuniti), koji šalje podatke o svojim istraživanjima nazad na Zemlju, a 3 orbitera kruže oko Marsa i vrše određena snimanja (Odiseja na Marsu 2001., Mars ekspres i Orbitalni istraživač Marsa), te rover Kjuriositi koji je prizemljio na Mars 6. avgusta 2012. godine.

Spoljašnje veze

• NASA: Pronađeni uzorci koji nagoveštavaju život na Marsu („Večernje novosti”, 16. septembar 2022)