Kavkaske planine

Koordinate: 43° 21′ 18″ N 42° 26′ 31″ E / 43.35500° S; 42.44194° I / 43.35500; 42.44194
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
43° 21′ 18″ N 42° 26′ 31″ E / 43.35500° S; 42.44194° I / 43.35500; 42.44194
Kavkaz
Satelitski snimak Kavkaza
Geografske karakteristike
Najviša tačkaElbrus
Ndm. visina5.642 m
Dimenzije
Dužina1.100 km
Geografija
Države Rusija
 Gruzija
( Abhazija)
( Južna Osetija)

 Azerbejdžan
 Jermenija
 Iran
 Turska
GrupaKavkaz
Geologija
Starost stenatercijar
Vrsta planinemlađe venačne planine

Kavkaz je planinski lanac koji razdvaja Evropu na severu od Azije na jugu i Crno more na zapadu od Kaspijskog jezera na istoku. Najviši vrh celog sistema je Elbrus (5.642 m nmv), koji je ujedno i najviši vrh Evrope. Planinski lanac Kavkaza se deli na Veliki i Mali Kavkaz.[1][2][3][4]

Veliki Kavkaz se prostire od zapada-severozapada do istoka-jugoistoka, od Kavkaskog prirodnog rezervata u blizini Sočija, Rusija na severoistočnoj obali Crnog mora do Bakua, Azerbejdžan na Kaspijskom moru. Mali Kavkaz leži paralelno sa Velikim oko 100 km 100 km (62 mi) južno.[5] Venac Velikog i Malog Kavkaza povezuje Lihski lanac, a zapadno i istočno od Likijskog lanca leže Kolhidska ravnica i Kursko-araksinska nizija. Meshetski masiv je deo sistema Malog Kavkaza. Na jugoistoku, reka Araks odvaja Mali Kavkaz od Taliških planina koje se prostiru na granici jugoistočnog Azerbejdžana i Irana. Mali Kavkaz i Jermenska visoravan čine Zakavkasko gorje, koje se na svom zapadnom kraju spaja sa visoravni istočne Anadolije na krajnjem severoistoku Turske. Planine u blizini Sočija bile su domaćini dela Zimskih olimpijskih igara 2014.[6]

Geologija[uredi | uredi izvor]

Geološki, planine Kavkaza pripadaju sistemu pojasa Alpida koji se proteže od jugoistočne Evrope do Azije[7] i smatra se granicom između dva kontinenta.[8] Planine Velikog Kavkaza se uglavnom sastoje od stena krede i jure sa stenama paleozoika i prekambrijuma u višim predelima. Neke vulkanske formacije se nalaze u celom opsegu. S druge strane, planine Malog Kavkaza su formirane pretežno od stena paleogena sa mnogo manjim delom stena iz jure i krede. Evolucija Kavkaza je započela od kasnog trijasa do kasne jure tokom Kimerijske orogeneze na aktivnoj ivici okeana Tetis, dok je izdizanje Velikog Kavkaza datirano u miocen tokom Alpske orogeneze.

Kavkazske planine su formirane uglavnom kao rezultat kolizije tektonskih ploča između Arabijske ploče koja se kretala ka severz sa Evroazijskom pločom. Kako je more Tetis bilo zatvoreno i Arabijska ploča se sudarila sa Iranskom pločom i gurnuta je uz nju, i sa kretanjem Evroazijske ploče u smeru kazaljke na satu prema Iranskoj ploči i njihovim konačnim sudarom, Iranska ploča je pritisnuta uz Evroazijsku ploču. Kako se to dogodilo, čitave stene koje su se deponovane u ovom basenu od jure do miocena bile su naborane i formirale su planine Velikog Kavkaza. Ovaj sudar je takođe izazvao izdizanje i kenozojske vulkanske aktivnosti u planinama Malog Kavkaza.[9]

Ceo region je redovno izložen jakim zemljotresima od ove aktivnosti.[10] Dok planine Velikog Kavkaza imaju uglavnom naboranu sedimentnu strukturu, planine Malog Kavkaza su uglavnom vulkanskog porekla.[11]

Vulkanska visoravan Javaheti u Gruziji i okolni vulkanski lanci koji se protežu duboko u centralnu Jermeniju su neke od najmlađih karakteristika regiona. Tek nedavno je Kavkaz bio poprište intenzivne vulkanske aktivnosti: jermensko gorje je bilo preplavljeno kameno-alkalnim bazaltima i andezitima u pliocenu i najvišim vrhovima Kavkaza, Elbrusom i Kazbekom, formiranim kao pleistocensko-pliocenski vulkani. Kazbek više nije aktivan, ali Elbrus je eruptirao u postglacijalnim vremenima i aktivnost fumarola je registrovana u blizini njegovog vrha. Savremena seizmička aktivnost je istaknuta karakteristika regiona, odražavajući aktivne rasede i skraćivanje kore. Klasteri seizmičnosti javljaju se u Dagestanu i u severnoj Jermeniji. Mnogi razorni zemljotresi su dokumentovani u istorijskim vremenima, uključujući zemljotres u Spitaku u decembru 1988. koji je uništio region Gjumri-Vanadzor u Jermeniji.[12]

Značajni vrhovi[uredi | uredi izvor]

Planina Elbrus, na 5.642 m (18.510 ft), u planinama Kavkaza, ponekad se navodi kao najviši vrh Evrope. Planina Elbrus je 832 m (2.730 ft) viša od Mon Blana, najvišeg vrha Alpa i Zapadne Evrope sa 4.810 m (15.780 ft). Međutim, postoje određena tehnička neslaganja oko toga da li je Elbrus u Evropi.[13] Greben Velikog Kavkaza se obično uzima da definiše vododelnicu Velikog Kavkaza koja označava kontinentalnu granicu između Azije i Evrope za region između Crnog i Kaspijskog mora. Ova klasifikacija bi postavila planinu Elbrus na spoj sa Azijom.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bealby, John Thomas; Kropotkin, Peter Alexeivitch (1911). „Caucasus”. Ur.: Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 05 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 550–555. 
  2. ^ Reclus, Onésime (1892). A Bird's-eye View of the World (na jeziku: engleski). Ticknor. str. 264. „anti caucasus. 
  3. ^ Sharma, h s (1981). Perspective in Geomorphology Volume I. 
  4. ^ Maisuradze, G.M. (1989-08-15). „Anthropogene of the anticaucasus”. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology - PALAEOGEOGR PALAEOCLIMATOL. 72: 53—62. doi:10.1016/0031-0182(89)90131-4. 
  5. ^ Stokes, Chris R. (2011). Singh, Vijay P.; Haritashya, Umesh K., ur. Encyclopedia of Snow, Ice and Glaciers. Spring Science & Business Media. str. 127. ISBN 978-90-481-2641-5. 
  6. ^ „Kavkaz | Planine, činjenice i mapa - Geografija I Putovanja | Januar 2024”. sr.gov-civ-guarda.pt (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-31. 
  7. ^ Sharkov, E.; Lebedev, V.; Chugaev, A.; Zabarinskaya, L.; Rodnikov, A.; Sergeeva, N.; Safonova, I. (2015-07-01). „The Caucasian-Arabian segment of the Alpine-Himalayan collisional belt: Geology, volcanism and neotectonics”. Geoscience Frontiers (na jeziku: engleski). 6 (4): 513—522. ISSN 1674-9871. doi:10.1016/j.gsf.2014.07.001Slobodan pristup. 
  8. ^ a b National Geographic Maps (Firm) (2011), Atlas of the world, Washington, D.C.: National Geographic Society, ISBN 978-1-4262-0632-0, OCLC 671359683, Pristupljeno 2021-01-09 
  9. ^ Adamia, Shota; Zakariadze, Guram; Chkhotua, Tamar; Sadradze, Nino; Tsereteli, Nino; Chabukiani, Aleksandre; Gventsadze, Aleksandre (januar 2011). „Geology of the Caucasus: A Review” (PDF). Turkish J. Earth Sci. 20: 489—544. 
  10. ^ Reilinger, R. E.; McClusky, S. C.; Oral, M. B.; King, R. W.; Toksoz, M. N.; Barka, A. A.; Kinik, I.; Lenk, O.; Sanli, I. (januar 1997). „Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone”. Journal of Geophysical Research. 102 (B5): 9983—9999. Bibcode:1997JGR...102.9983R. doi:10.1029/96JB03736. 
  11. ^ Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1. 4. 1989). „The Caucasus”. Tectonophysics. 161 (1–2): 1—21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7. 
  12. ^ Portillo, Germán (2021-06-23). „Kavkaske planine: karakteristike, geologija, formacija, flora i fauna”. Meteorología en Red (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-01-31. 
  13. ^ „Mt. Elbrus”. NASA Earth Observatory. NASA. 7. 7. 2003. Arhivirano iz originala 15. 12. 2018. g. Pristupljeno 16. 2. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]