Kazaški jezik
| kazaški | |
|---|---|
| қazaқša / qazaqsha / قازاقشا | |
.JPG) Kazaško arapsko i latinično pismo iz 1924. | |
| Govori se u | Kazahstan, Kina, Mongolija, Avganistan, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan, Rusija[1] i Iran |
Broj govornika | oko 15 miliona[2] (2016) |
| kazaški alfabeti (ćirilica, latinica, arapsko pismo) | |
| Zvanični status | |
Službeni jezik u |  Kazahstan Rusija•  Altajska Republika[4] Kina• Ili-kazaški autonomni okrug |
| Jezički kodovi | |
| ISO 639-1 | kk |
| ISO 639-2 | kaz |
| ISO 639-3 | kaz |
 Rasprostranjenost kazaškog jezika Većinski jezik
Manjinski jezik | |
Kazaški jezik (kaz. қазақ тілі / qazaq tili / قازاق تىلى) je turkijski jezik kojim se uglavnom govori u Kazahstanu.[5][6] Kazaško pismo koristi kazašku ćirilicu, latinicu i arapsko pismo.
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Kazaški jezik se uglavnom govore Kazasi i to na teritoriji od planina Tjen Šan do Urala. Kazaški je oficijelni jezik Kazakhstana, a govori ga gotovo 10 miliona ljudi. Gotovo milion ljudi živi u Kini. U Rusiji živi oko 560.000 ljudi koji govore ovim jezikom. Takođe veći broj govornika kazaškog živi u centralnoj Aziji i to u Uzbekistanu ali i u Avganistanu, Iranu, Turskoj i drugom državama. Nakon 1970. veći broj ljudi koji govori ovim jezikom emigrirao je u Nemačku.
Glasovi[uredi | uredi izvor]
Samoglasnici[uredi | uredi izvor]
| Predni | Centralni | Zadni | |
|---|---|---|---|
| Zatvoreni | ɪ | ʉ | ʊ |
| Srednji | ə | ||
| Otvoreni | æ | ɑ |
Soglaski[uredi | uredi izvor]
| bilabijalni | labio-dentalni | dentalno-alveolarni | postalveolarni | nepčani | mekonepčani | uvularni | glotalni | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| nosni | m | n | ŋ | |||||||||||||
| eksplozivni | p | b | t | d | k | g | q | ɢ | ||||||||
| frikativni | (f) | (v) | s | z | ʃ | ʒ | (ɕ) | (x) | h | |||||||
| afrikativni | (ʨ) | |||||||||||||||
| vevni | ɾ | |||||||||||||||
| aproksimantni | l | j | w | |||||||||||||
| Predni | Zadni |
|---|---|
| k | q |
| ɡ | ʁ |
| ɫ | l |
| ŋ | ɴ |
| S_S | sekade |
|---|---|
| χ | q |
| ɣ | ɡ |
| β | b |
Pismo[uredi | uredi izvor]
Danas se kazaški piše ćirilicom u Kazahstanu i Mongoliji, dok se u Kini piše arapskim pismom.
Najstariji pisani zapis kazaškog jezika je pisan na orkonskom pismu. Međutim nije sigurno da li su ga pisali preci današnjih Kazaha. Moderni kazaški se piše ćirilicom, latinicom i arapskim pismom.
U oktobru 2006. predsednik Nazarbajev je predložio prelazak na latiničko pismo. Ipak, decembra 2007. je objavio da ne bi trebalo žuriti u ovome.[7][8]
Međutim, 30. januara 2015. godine, ministar kulture i sporta Aristanbek Muhamediuli najavio je da je u toku plan tranzicije na latinicu, sa specijalistima koji rade na pravopisu kako bi se prilagodili fonološkim aspektima jezika.
Predstavljajući ovaj strateški plan u aprilu 2017. godine, kazahstanski predsednik Nursultan Nazarbajev opisao je dvadeseti vek kao period u kojem su „kazaški jezik i kultura uništeni“.
Nazarbajev je naložio kazaškim vlastima da stvore latiničnu kazašku abecedu do kraja 2017. godine, tako da bi se pisani kazaški mogao vratiti na latinično pismo počev od 2018. godine.
Od 2018. godine kazaški je pisan ćirilicom u Kazahstanu i Mongoliji, kazaški je pisan latinicom u Kazahstanu, dok više od jednog miliona govornika kazaškog jezika u Kini koristi alfabet izveden iz arapskog pisma sličan onom koji se koristi za pisanje ujgurskog jezika.
Dana 26. oktobra 2017. godine, Nazarbajev je izdao predsednički ukaz 569 za promenu u finalizovanu latiničnu varijantu kazaškog pisma i naložio da se prelazak vlade na ovo pismo završi do 2025. godine, odlukom donesenom da se naglasi kazaška kultura nakon doba sovjetske vladavine i da olakša upotreba digitalnih uređaja.
Ali početna odluka da se koristi novi pravopis koji koristi apostrofe, koji otežavaju upotrebu mnogih popularnih alata za pretraživanje i pisanje teksta, stvorila je kontraverzu.
Abeceda je revidirana sledeće godine predsedničkim ukazom 637 od 19. februara 2018. godine i upotreba apostrofa je prekinuta i zamenjena upotrebom dijakritika i dijagrafa.
Međutim, mnogi građani navode da je zvanično uvedeno pismo potrebno mnogo poboljšati.
Štaviše, kazaški je postao drugi turkijski jezik koji koristi dijagrafe „ch“ i „sh“ nakon što ih je uzbečka vlada prilagodila u svojoj verziji latiničnog pisma.
U oktobru 2019. predsednik Tokajev izrazio je zabrinutost zbog sve tri verzije latiničnog pisma i zatražio od lingvista da bez žurbe predlože promišljeniju verziju. Nova verzija abecede, koju je razvio Institut za lingvistiku Baitursinov i stručnjaci iz zvanična radna grupa za tranziciju pisma, predložena je u novembru 2019. godine, koristeći breve, umaulte i cedile umesto akutnih akcenata i dijagrafa i uvodeći pravopisne promene da bi se tačnije držala kazaške fonologije.
Ipak 2020. godine napravljena finalna verzija alfabeta koja koristi akutne akcente.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Statья 4. Pravovoe položenie яzыkov | GARANT”.
- ^ „Results of the 2009 national population census of the Republic of Kazakhstan” (PDF). The agency on statistics of the Republic of Kazakhstan (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 08. 2014. g. Pristupljeno 1. 11. 2017..
- ^ Etnolog
- ^ „Normativnыe pravovыe aktы subъektov Rossiйskoй Federacii” [Normative legal acts of the subjects of the Russian Federation] (na jeziku: ruski). Ministérstvo юstícii Rossíйskoй Federácii. 19. 12. 2013. Arhivirano iz originala 25. 9. 2015. g. Pristupljeno 19. 2. 2016.
- ^ „Proiznošenie bukv - kazaktili.kz” (na jeziku: ruski). kazaktili.kz. Pristupljeno 12. 12. 2022.
- ^ „Kazakh (Қazaқ tіlі / Qazaq tili / قازاق ٴتىلى) - Omniglot” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 12. 2022.
- ^ Kazakhstan switching to Latin alphabet, Pristupljeno 8. 4. 2013.
- ^ Kazakh President Revives Idea of Switching to Latin Script, Pristupljeno 8. 4. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kara, Dávid Somfai (2002), Kazak, Lincom Europa, ISBN 9783895864704
- Mark Kirchner: "Kazakh and Karakalpak". In: The Turkic languages. Ed. by Lars Johanson and É. Á. Csató. London [u.a.] : Routledge, 1998. (Routledge language family descriptions). S.318-332.
- „Kazakhstan to change from Cyrillic to Latin alphabet”. Deutsche Welle (na jeziku: engleski). 27. 10. 2017. Pristupljeno 2020-09-16.
- „Kazakh President Orders Shift Away From Cyrillic Alphabet”. Radio Free Europe/Radio Liberty. 12. 4. 2017. Arhivirano iz originala 6. 7. 2017. g. Pristupljeno 30. 10. 2017.
- Aslan, Betül (2010-03-01). „SOVYET RUSYA HAKİMİYETİNDE YAŞAYAN TÜRKLERİN ORTAK "BİRLEŞTİRİLMİŞ TÜRK ALFABESİ"NDEN "RUS KİRİL" ALFABESİNE GEÇİRİLMESİ”. Atatürk Üniversitesi Türkiyat Araştırmaları Enstitüsü Dergisi. 16 (40): 357—374. ISSN 1300-9052.
- „Switching to Latin alphabet further opens Kazakhstan to the world”. astanatimes.com. 13. 3. 2018.
- „Non-Slavic Languages (in Cyrillic Script)” (PDF). Library of Congress. 2017.
- „Romanization of Kazakh: BGN/PCGN 1979 System” (PDF). februar 2022.
- „Romanization of Kazakh for Geographical Names”. www.eki.ee. mart 2016. Pristupljeno 2022-12-13.
- Pedersen, Thomas T. (2004-03-30). „Transliteration of Non-Roman Scripts” (PDF).
- Nazarbaev, Nұrsұltan (26. 4. 2017). „Bolašaққa baғdar: ruhani žaңғыru” [Orientation for the future: spiritual revival]. Egemen Qazaqstan (na jeziku: kazaški). Arhivirano iz originala 28. 6. 2017. g. Pristupljeno 30. 10. 2017.
- Minglang Zhou (2003). Multilingualism in China: The Politics of Writing Reforms for Minority Languages, 1949-2002. Mouton de Gruyter. str. 149. ISBN 3-11-017896-6 — preko Google Books.
- „Alphabet soup as Kazakh leader orders switch from Cyrillic to Latin letters”. The Guardian. 26. 10. 2017. Arhivirano iz originala 28. 10. 2017. g. Pristupljeno 30. 10. 2017 — preko Reuters.
- „Kazakhstan backtracks on move from Cyrillic to Roman alphabet?”. Pinyin News. 14. 12. 2007. Arhivirano iz originala 29. 9. 2014. g. Pristupljeno 30. 10. 2017.
- „Kazakh language to be converted to Latin alphabet – MCS RK”. Kazinform. 30. 1. 2015. Arhivirano iz originala 19. 2. 2017. g. Pristupljeno 17. 9. 2015.
- „Kazakhstan to Qazaqstan: Why would a country switch its alphabet?”. BBC News. 31. 10. 2017.
- Smailova, Damira (14. 9. 2017). „Nazarbaev obsudil s žurnalistami devalьvaciю, "saebiz", ЭKSPO i Golovkina” [Nazarbayev discussed devaluation, "saebiz", Expo and Golovkin with journalists] (na jeziku: ruski). KTK. Arhivirano iz originala 27. 10. 2017. g. Pristupljeno 25. 10. 2017.
- „Kazakhstan adopts new version of Latin-based Kazakh alphabet”. The Astana Times. 26. 2. 2018.
- „O vnesenii izmeneniя v Ukaz Prezidenta Respubliki Kazahstan ot 26 oktяbrя 2017 goda № 569 «O perevode alfavita kazahskogo яzыka s kirillicы na latinskuю grafiku» — Oficialьnый saйt Prezidenta Respubliki Kazahstan”. Akorda.kz (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2023-01-22.
- „Kazakhstan Launches Easy-To-Use Apps For New Latin Alphabet”. caspiannews.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-08.
- Altynbayev, By Kanat. „Kazakhs express approval of new Latin-based alphabet”. Caravanserai (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-08.
- Years, Assel Satubaldina in Kazakhstan’s Independence: 30; February 2021, Nation on 1 (2021-02-01). „Kazakhstan Presents New Latin Alphabet, Plans Gradual Transition Through 2031”. The Astana Times (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-08.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Karta geografske rasprostranjenosti turkijskih jezika
- Internet prezentacije o turkijskim jezicima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. jun 2008)
- Kazahstan prelazi sa ćirilice na latinicu („Politika”, 20. februar 2018)
- Kazakh Cyrillic–Latin (old)–Arabic converter
- Kazakh language, alphabet and pronunciation
- Aliya S. Kuzhabekova, "Past, Present and Future of Language Policy in Kazakhstan" (M.A. thesis, University of North Dakota, 2003)
- Russian–Kazakh Kazakh–Russian dictionary
- Kazakh language recordings Архивирано на сајту Wayback Machine (23. јун 2022), British Library
- Kazakh - Apertium
- Kazakh<>Turkish Dictionary
- Kazakhstan Архивирано на сајту Wayback Machine (26. децембар 2018) in the CIA World Factbook
- US Peace Corps Kazakh Language Courses transcribed to HTML
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
