Kalijum cijanid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kalijum-cijanid
smrtonosna doza
Identifikacija
ECHA InfoCard 100.005.267
EC број 205-792-3
MeSH Potassium+cyanide
RTECS TS8750000
Svojstva
KCN
Molarna masa 65,12 g/mol
Tačka topljenja 634 °C
Rastvorljivost u drugi rastvarači 71.6 g/100 ml (25 °C)
Termohemija
127.8 J.K–1.mol–1
−131.5 kJ/mol
Opasnosti
Veoma toksičan (T+)
Opasan za životnu sredinu (N)
R-oznake R26/27/28, R32
R50/53
S-oznake (S1/2), S7, S28, S29
S45, S60, S61
Smrtonosna doza ili koncentracija (LD, LC):
5–10 mg/kg (oralno za pacove, miševe, zečeve)[1]
Srodna jedinjenja
Drugi katjoni
Natrijum-cijanid
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25°C [77°F], 100 kPa).
Reference infokutije

Kalijum cijanid (molekulska formula - KCN) je veoma jak otrov. Gradi bezbojne kristale (rastvorljivost u vodi na temperaturi od 20 °C - 33,3%). Temperatura topljenja kalijum cijanida iznosi 634,5 °C. Molekulska masa 65,12, gustina na temperaturi od 20 °C: 1,55 g/cm³, rastvara se u metanolu i ostalim organskim rastvaračima.[2][3] Minimalna toksičnost pri trovanju hrane ceni se na oko  3 mg/kg mase tela, tj. za prosečnog čoveka težine 70 kg. - oko  0,2 g.

Korišćen je kao otrov za izvršenje samoubistva npr. od strane agenata u slučaju neuspeha misije. Verovatno se i Adolf Hitler otrovao ovim jedinjenjem 1945.

Primena:

Za neutralisanje trovanja kalijum cijanidom najčešće se koristi aktivan ugalj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Martel, Bernard (2004). Chemical Risk Analysis: A Practical Handbook. Kogan. str. 361. ISBN 978-1-903996-65-2. 
  2. ^ Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. ISBN 978-0-8493-0487-3. 
  3. ^ Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0911910131. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]