Kampilobakterioza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kampilobakterioza
LatinskiCampylobacteriosis
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostinfektologija
MKB-10A27, A04.5
MKB-9-CM100, 008.43
DiseasesDB1914
MedlinePlus000224
eMedicineped/2697 med/263
MeSHD002169

Kampilobakterioza je akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje toksoinfektivnim i enterokolitičnim manifestacijama.[1] Spada u jednu od najčešćih formi bakterijskog trovanja hranom (pored salmonele), a procenjuje se da samo u SAD od kampilobakterioze godišnje oboli oko 2 miliona ljudi. Bolest se obično javlja u pojedinačnim slučajevima ili kao manja porodična epidemija.[2]

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Uzročnik bolesti su gram negativne bakterije iz roda Campylobacter. Najčešće je u pitanju bakterija Campylobacter jejuni, mada se kao uzročnici mogu pojaviti i Campylobacter coli, Campylobacter upsaliensis i Campylobacter lari. Kampilobakterioza spada u grupu zoonoza (bolesti čiji su prenosioci životinje), a izvor zaraze za čoveka su uglavnom domaće životinje (ovce, koze, krave, živina i dr).[1]

Uzročnik dospeva u spoljašnju sredinu preko fekalija i urina obolelih životinja. Mehanizam prenošenja infekcije može da bude fekalno-oralni, seksualni i konzumiranjem kontaminiranog mleka, mesa i vode.[3] Istraživanja su pokazala da infektivna doza bakterije Campylobacter jejuni iznosi 500 ćelija, a može je sadržavati samo jedna kap soka inficiranog mesa.[2] Dokazano je i da se infekcija putem dojenja može preneti sa majke na novorođeno dete.[1]

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Inkubacija traje 1-6 dana. Prema ispoljenim manifestacijama postoji više oblika bolesti:

  • Gastrointestinalni oblik se odlikuje naglim početkom, povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i adinamijom (slabost, malaksalost). Nakon toga se javljaju bolovi u trbuhu, što je praćeno povraćanjem i učestalim dijaretičnim stolicama. Stolice su vodenaste, neprijatnog mirisa sa primesama krvi, sluzi i gnoja. Broj stolica se kreće od 10-20 u toku jednog dana, a ovaj oblik kampilobakterioze se obično održava 3-5 dana.
  • Septični oblik se javlja kod male dece, a retko i kod odraslih. Odlikuje se septičnim temperaturama, praćenim brzim propadanjem bolesnika. Pored ovih simptoma, zapaža se simptomatologija zahvaćenih organa: meningitis (zapaljenje moždanih opni), peritonitis (zapaljenje trbušne maramice) i dr.
  • Subklinički oblik se karakteriše odsustvom kliničkih manifestacija sa istovremenim prisustvom bakterije u stolici.
  • Prolongirani oblik se odlikuje promenljivim temperaturama, gubitkom telesne težine, smanjenjem radne sposobnosti pacijenta, povremenom pojavom dijaretičnih stolica koje se smenjuju sa opstipacijama (zatvorom). Ovaj oblik često ima za posledicu pojavu konjunktivitisa, upalu ždrela i vulvovaginitisa (infekcija vulve i vagine kod žena) sa čestim sterilitetom.[1]

Moguća je i pojava komplikacija, kao što su: bakterijemija (prodor bakterija u krv), hepatitis (upala jetre), reaktivni artritis, Gilen-Bareov sindrom itd.[2]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza se postavlja na osnovu epidemioloških i kliničkih podataka, a potvrđuje se izolacijom uzročnika iz uzetog materijala (krv, gnoj, likvor, žuč, sekreti i sl).[1]

Lečenje i prevencija[uredi | uredi izvor]

Uglavnom je dovoljno sprovesti nadoknadu izgubljene tečnosti i elektrolita, kao i korektan dijetetski režim ishrane. Kod obolelih kod kojih je potrebno sprovesti etiološku terapiju, koriste se antibiotici: makrolidi, aminoglikozidi, tetraciklini ili hloramfenikol. Ishod bolesti je dobar, osim kod dece sa generalizovanom oblikom kampilobakterioze gde ishod potencijalno može biti letalan.[1]

Bakterije iz roda Campylobacter su osetljive na visoke temperature i uobičajene dezinficijense, tako da ih uništavaju pasterizacija mleka, odgovarajuća termička obrada mesa i hlorisanje vode, dok smrzavanje može smanjiti njihovu koncentraciju u određenoj namirnici.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ „Kampilobakterioza”. Arhivirano iz originala 9. 1. 2008. g. Pristupljeno 28. 3. 2008. 
  2. ^ a b v g „Kampilobakterioza u porastu”. vasezdravlje.com (na jeziku: hrvatski). 2018-07-23. Pristupljeno 2022-03-17. 
  3. ^ Saenz Y, Zarazaga M, Lantero M, Gastanares MJ, Baquero F, Torres C (2000). "Antibiotic resistance in Campylobacter strains isolated from animals, foods, and humans in Spain in 1997-1998". Antimicrob Agents Chemother 44 (2): 267-71.



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).