Kardinal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odežda kardinala

Kardinal (lat. cardinalis — glavni) je titula u Rimokatoličkoj crkvi.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

U prvo vreme ovaj naziv se upotrebljavao za sveštenika vezanog za određenu crkvu. Kasnije se odnosio samo na rimsko sveštenstvo, dok nije dobio današnje značenje kada određuje crkvene velikodostojnike Rimokatoličke crkve koji se po rangu nalaze odmah posle pape. U Srednjem veku imali su isti društveni položaj kao prinčevi kraljevske loze.

Današnja uloga[uredi | uredi izvor]

Danas je uloga kardinala administrativna. Imenuje ih papa, i od 1586. godine utvrđen je njihov broj — 70. Da bi neko postao kardinal mora biti rukopoložen u sveštenika, ali su kardinali obično biskupi. Oni su stalno u Rimu. Imaju titulu „Eminencija“ i imaju mnoge povlastice, npr. dozvoljena im je upotreba pokretnog oltara.

Odežde[uredi | uredi izvor]

Odeveni su u crveno i njihova odežda se sastoji ih sledećih delova: šešir ispod koga se nalazi beretka i mala kapa koja pokriva tonzuru. Crvena mantija, plašt i prsten sa crvenim kamenom i krst oko vrata. Svaki kardinal koji boravi u Rimu ima pravo na platu ukoliko mu lični prihodi nisu dovoljni.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]