Karmenta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karmenta kao Nikostrata

Karmenta (Karmentis ili Karmentida) je u grčkoj i rimskoj mitologiji bila arkadijska nimfa i proročica.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Bila je kćerka boga Ladona i Evanderova majka ili supruga.[1] U prvom slučaju, njen ljubavnik je, prema Higinu, bio Hermes.[2] U drugom slučaju, prema Plutarhu i VergilijevojEnejidi“, sa Evanderom je imala sina Palanta.[3] Ime je dobila zbog svog dara proricanja koji je iskazivala preko magijskih pesama. U Arkadiji se ona najpre zvala Nikostrata, Temida, Timndra ili Tuburs. Ona je nagovorila Evandera da ubije svog oca i onda je, zajedno sa njim, pobegla u Italiju, da bi se naselili, opet po njenom savetu u Palatinu. Kada je tuda kasnije prolazio Herkul, ona mu je prorekla budućnost. Međutim, odbila je da učestvuje u davanju žrtve prilikom podizanja njegovog žrtvenika u Rimu, čime se objašnjavala zabrana ženama da učestvuju u Herkulovom kultu kod Velikog žrtvenika. Karmenta je umrla u dubokoj starosti, sa sto deset godina i sahranjena je u podnožju Kapitola, kraj vrata nazvanih njenim imenom.[1] Karmenti se pripisuje da je osmislila latinski alfabet.[2]

Kult[uredi | uredi izvor]

Ona je jedno od najstarijih božanstava rimskog panteona. U blizini Kapitola joj je bilo podignuto svetilište i jedan sveštenik se starao o njenom kultu. Takođe, kraj Kapitola, na južnoj padini ka Tibru, nalazila su se i njena dva žrtvenika. Prvi je podignut kada je Evander stigao u Lacij. Drugi su joj, mnogo kasnije, podigle matrone jer ih je navodno obdarila decom. Naime, senat je bio zabranio ženama da voze kola po gradu i one su, kao znak protesta, „uskratile“ svojim supruzima seksualno zadovoljstvo. Zabrana je ukinuta, matrone su se vratile bračnoj postelji, a Karmenta ih je nagradila brojnim potomstvom. Osim žrtvenika, od tada je ovoj boginji bio posvećen i praznik Karmentalije.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  2. ^ a b theoi.com: Hermes Loves; HERMES LOVES: KARMENTIS
  3. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Dictionary; Boeus to Cephisus

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]