Kastriz

Koordinate: 14° 01′ 31″ S; 60° 58′ 38″ Z / 14.025278° S; 60.977222° Z / 14.025278; -60.977222
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Кастри)
Kastriz
Castries
Kastriz
Vrh: Pogled na Kastriz; sredina: Katedrala Bazilika Bezgrešnog Začeća,[1][2][3] luka Kastriz; centar grada, zgrada vlade Svete Lucije

Zastava
Zastava
Administrativni podaci
Država Sveta Lucija
ParohijaKastriz
Osnovan1756.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20.000
 — gustina253,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate14° 01′ 31″ S; 60° 58′ 38″ Z / 14.025278° S; 60.977222° Z / 14.025278; -60.977222
Aps. visina2[4] m
Površina79 km2
Kastriz na karti Svete Lucije
Kastriz
Kastriz
Kastriz na karti Svete Lucije

Kastriz (engl. Castries), glavni je grad ostrvske države Sveta Lucija. Grad ima oko preko 20.000 stanovnika. Kastriz su 1650. godine osnovali Francuzi. Okrug koji nosi isto ime broji 61.341 stanovnika (Podatak od 22. maja 2001.)[5] i prostire se na površini od 80 km2 (31 sq mi).[6][7][8]

Kastriz se nalazi na meliorativnom[9][10][11] zemljištu. U ovom gradu se nalazi sedište vlade kao i sedišta mnogih stranih i lokalnih preduzeća. Urbanistički plan grada urađen je po hipodamovskoj šemi sličan gradu kao što je Njujork, ali u mnogo manjim razmerama. Njegova zaštićena luka prima teretnjake, trajekte i brodove za krstarenja. Takođe, u luci se nalaze prodavnice oslobođene carine. Mnogobrojni restorani u gradu nude jelovnike od domaće hrane do kineske. Supermarketi i ostale prodavnice takođe snabdevaju grad. Grad ima dobar sistem gradskog prevoza kao i taksi usluga.

Glavna pošta Svete Lucije se nalazi u Kastrizu. Veći deo države ne koristi standardne nazive ulica pa se pošiljke uglavnom šalju na poštanski fax. Bilo koja pošiljka koja nema ime grada odlazi u poštu u Kastriz. Kastriz je rodno mesto Artura Luisa, dobitnika Nobelove memorijalne nagrade iz ekonomije 1979.

Gradska luka važi za jednu od najboljih luka na Antilima. Blizu grada nalazi se Aerodrom Džordž Čarls.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kastriz su osnovali Francuzi 1650. godine kao ‘Carénage’ (u prevodu sigurno uporište), 1756 je promenjeno ime u Šarl Ežen Gabrijel de la Kroa, po komandiru francuskog ekspedicijskog odreda na Korziku te godine. 1651 godini je postojalo naselje u luci Vigi koje je napušteno zbog razornog uragana, koji se dogodio 1780. godine.[12]

U periodu 1803-1844 Britanija je od Kastriza napravila glavnu brodsku luku i sagradila utvrđenja na planini Morne Fortune koja nadgleda ovu značajnu luku. Od 1844, Kastriz brojao oko 4 000 stanovnika. Do kraja veka je postao glavna stanica za utovar uglja, jer je to bila jedina luka na Karibima koja je mogla da opslužuje Britansku Kraljevsku mornaricu.

Tokom Drugog svetskog rata, nemačka podmornica je uplovila u luku i potopila dva saveznička broda. Kastriz je bio obnovljen više puta, posle velikih požara 1796 i 1813. godine, a posebno 19. juna 1948. godine.[12]:275[13]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Kastriz
Godina
Stanovništvo

Privreda[uredi | uredi izvor]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Gradska luka

Kastriz ima luku posebno uređenu za pristajanje kruzera. Kruzeri pristaju u Pojnt Serafinu na severnom delu luke gde je tržni centar bescarinske robe. Taksi usluge su odmah dostupne da odvedu posetioce na ture po ostalom delu zemlje ili grada. Vodeni taksi odvodi putnike do grada. Najviše hotela, apartmana i restorana su blizu Kastriza i ostrvskih glavnih gradova Gros Ile, Sufrijer i Rodni bej. Grad ima tri turističke uprave, jedna od kojih je na aerodromu. Postoje takođe mnogobrojne prodavnice bescarinske robe u gradu i nekoliko restorana i drugih objekata kao što su Burger king, Domiones i KFC.

Znamenitosti u Kastrizu su katedrala Bazilica bezgrešne koncepcije, trg Dereka Volkota (u čast dobitnika Nobelove nagrade Dereka Volkota, dok je prvobitno naziv glasio Kolumbov trg), gradska biblioteka, parlament, tvrđava Šarlot na vrhu Morne Fortune (visoka 845 stopa). Plaže najviše privlače turiste u Svetu Luciju i postoji nekoliko plaža u blizini Kastriza.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kastriz opslužuje aerodrom Džordž Čarls takođe poznat kao aerodrom Vigi. Putnici na dužim letovima stižu u Hevanora međunarodni aerodrom[14][15][16] koji se nalazi blizu tvrđave Vje.[17][18][19] Vožnja od Hjuanora i Kastriza može da potraje i do sat i po. Helikopteri između dva aerodroma skraćuju vreme putovanja.

Trajekti plove od Kastriza do Fort-de-Frans, Martinik. Jahte takođe mogu da pristanu u Kastrizu, ali moraju da prođu carinsku kontrolu. Kada je carinska zona popunjena, jahte moraju da se usidre u deo pristaništa gde se nalazi karantin da čekaju i one koje to ne učine bivaju kažnjene. Kasnije, mogu da se usidre ispred grada Kastri ili Vigi Krik.

Standardne autobuske linije voze od Kastriza do svih zabačenih okruga na ostrvu. Ovi autobusi imaju zelene registarske tablice koje počinju sa M, na primer M546. Ovi autobusi staju na određenim mestima da ukrcaju putnike. Prednji deo ovih autobusa ima obeležje da je to maršruta, svetlucavi znak koji označava na koji deo ostrva autobus vozi. Da bi se stiglo do ostalih delova ostrva, može se koristiti taksi usluga ili autobusi koji imaju plave tablice. Privatni mini busevi nude prevoz od stanica i mogu se zaustaviti na putu.

Političke institucije[uredi | uredi izvor]

Pored toga što je glavni grad Svete Lucije, u Kastrizu je sedište sekretarijata Organizacija istočnih karipskih država.[20][21] U Kastrizu se takođe nalazi štab Istočnog karipskog vrhovnog suda.

U oktobru 2008, osnovana je Američka komora trgovine Sveta Lucija. Osnivanje komore je podržano od strane ambasade Sjedinjenih Američkih Država na Barbadosu.

Veliki broj međunarodnih ambasada i konzulata imaju sedišta u Kastrizu. To su sledeće: Organizacija američkih država, Britanski visoki komesarijat, Ambasada Meksika, Ambasada Republike Kine (Tajvan) (u Rodney Bay), Konzulat Dominikanske Republike, Ambasada Francuske, Italijanski vicekonzulat, Konzulat Jamajke, Konzulat Holandije, Konzulat Norveške, Ambasada Venecuele.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Panorama luke Kastriz iz Morne Forčun
Panorama luke Kastriz

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cathedral Basilica of the Immaculate Conception, Castries, Castries, Saint Lucia”. www.gcatholic.org. Pristupljeno 2016-04-29. 
  2. ^ Taylor, Patrick (2015-09-24). The Encyclopedia of Caribbean Religions: Volume 1: A-L; Volume 2: M-Z (na jeziku: engleski). University of Illinois Press. ISBN 9780252094330. 
  3. ^ Guides, Insight (2016-02-01). Insight Guides: Pocket St Lucia (na jeziku: engleski). Apa Publications (UK) Limited. ISBN 9781780059471. 
  4. ^ „Weather in Castries. Current weather | lc.freemeteo.com”. Freemeteo.com. Pristupljeno 10. 8. 2016. 
  5. ^ „St Lucia Travel Guide and Travel Information”. Worldtravelguide.net. Arhivirano iz originala 8. 6. 2010. g. Pristupljeno 10. 8. 2016. 
  6. ^ „Castries”. GeoNames. Pristupljeno 12. 8. 2021. 
  7. ^ „Map of Castries” (PDF). The Central Statistical Office of Saint Lucia (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 13. 08. 2021. g. Pristupljeno 17. 8. 2021. 
  8. ^ Law, Gwillim (2015). „Districts of Saint Lucia”. Statoids. Pristupljeno 10. 8. 2021. 
  9. ^ Powter, Chris (2002). Glossary of Reclamation and Remediation Terms used in Alberta (PDF). Government of Alberta. ISBN 0-7785-2156-7. Arhivirano iz originala (PDF) 2012-04-09. g. Pristupljeno 2012-04-01. 
  10. ^ „Wisconsin Supplement Engineering Field Handbook Chapter 16: Streambank and Shoreline Protection” (PDF). United States Department of Agriculture. februar 2009. str. 16–WI–36. Arhivirano iz originala (PDF) 2021-07-07. g. Pristupljeno 2018-03-22. 
  11. ^ „Regional Road Maintenance ESA Program, Part 2: Best Management Practices” (PDF). Washington State Department of Transportation. str. 2.42. Arhivirano iz originala (PDF) 2014-06-11. g. Pristupljeno 2014-05-02. 
  12. ^ a b Harmsen, Jolien; Ellis, Guy; Devaux, Robert (2014). A History of St Lucia. Vieux Fort: Lighthouse Road. str. 23,43—44,52,163. ISBN 9789769534001. 
  13. ^ Hubbard, Vincent (2002). A History of St. Kitts. Macmillan Caribbean. str. 117. ISBN 9780333747605. 
  14. ^ „SLASPA - George F.L. Charles Airport”. SLASPA (na jeziku: engleski). Pristupljeno 4. 1. 2023. 
  15. ^ „Airport information for TLPC”. World Aero Data. Arhivirano iz originala 2019-03-05. g.  Data current as of October 2006. Source: DAFIF.
  16. ^ „St Lucia government press release concerning re-naming” (Saopštenje). stlucia.gov.lc. Arhivirano iz originala 2005-11-26. g. 
  17. ^ „Map of Vieux Fort District” (PDF). Statistical Department of Saint Lucia. Pristupljeno 16. 8. 2021. 
  18. ^ „Vieux Fort District”. GeoName. Pristupljeno 17. 8. 2021. 
  19. ^ Devaux, Robert (1975). Saint Lucia Historic Sites. Saint Lucia National Trust. str. 58. 
  20. ^ „OECS - Secretariat” (PDF). OECS. 4. 11. 2013. Arhivirano (PDF) iz originala 4. 1. 2023. g. Pristupljeno 4. 1. 2023. 
  21. ^ „IMF World Economic Outlook Database, April 2018”. International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 9. 2018. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]