Katedrala Svetog Bonaventure

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Katedrala Svetog Bonaventure

Katedrala Svetog Bonaventure je jedna od četiri rimokatoličke katedrale u Bosni i Hercegovini. Sjedište je Banjalučke biskupije na čijem je čelu biskup Franjo Komarica.

Sagrađena je u čast Svetog Banaventure, srednjovjekovnog franjevačkog teologa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mjesec dana nakon što je došao u Banju Luku, fra Marijan Marković 16. jula 1884. polaže kamen temeljac prve katedrale na zemljištu koju je dala Zemaljska vlada iz Sarajeva. Gradnja je koštala tadašnjih 26 000 forinti, a završena je 1887. uz pomoć mnogobrojnih darovatelja, a posebno trapista iz samostana Marija Zvijezda.[1] Uporedo s njom, građen je i biskupski dvor. Katedrala je teško oštećena u zemljotresu 1969. i morala je da bude potpuno srušena.[2]

Na mjestu stare katedrale 1973. je izgrađena današnja katedrala. Gradnja zvonika je dovršena 1990. Konačno je dovršena i temeljno obnovljena 2001. godine zbog oštećenja pretrpljenih tokom rata, te otvorena na proslavi 120. godišnjice od osnivanja biskupije.

Nova katedrala je građena 1972-1973. u savremenom stilu u obliku šatora, što podsjeća na starozavjetni šator kao mjesto molitve i žrtve bogu, kao i na stradanja ovdašnjih vjernika koji su nakon potresa još dugo stanovali pod šatorima.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fra Marijan MARKOVIĆ, apostolski upravitelj od 1884. do 1912. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. maj 2013) Pristupljeno 4. septembra 2014
  2. ^ Katedrala svetog Bonaventure Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. jul 2013) Pristupljeno 4. septembra 2014.
  3. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 02. 06. 2012. g. Pristupljeno 03. 09. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]