Kenic

Koordinate: 46° 55′ 30″ S; 7° 24′ 55″ I / 46.925002° S; 7.41528° I / 46.925002; 7.41528
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kenic
Köniz
Zamak Kenic
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonKanton Bern
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 38.823
 — gustina759,75 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 55′ 30″ S; 7° 24′ 55″ I / 46.925002° S; 7.41528° I / 46.925002; 7.41528
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina572 m
Površina51,1 km2
Kenic na karti Švajcarske
Kenic
Kenic
Kenic na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikLuk Menta
Veb-sajt
www.koeniz.ch

Kenic (nem. Köniz) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Kenic je četvrti po veličini grad u okviru Kantona Bern, ali je suštinski predgrađe glavnog grada kantona i cele Švajcarske, Berna. Kenic je i najveće predgrađe u državi.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Kenic se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna grad je udaljen 4 km južno, pa je gradsko predgrađe.

Reljef: Kenic je smešten u severnoj podgorini Alpa, na mestu gde oni prelaze u Švajcarsku visoravan. Grad se nalazi na u brdskom području, na približno 570 metara nadmorske visine.

Klima: Klima u Kenicu je umereno kontinentalna sa oštrijim odlikama zbog nadmorske visine i okruženosti Alpima.

Vode: Na području Kenica postoji više manjih potoka, koji se ulivaju u obližnju reku Ar.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Kenica je bilo naseljeno još u vreme praistorije (Kelti) i Starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.

Naselje pod današnjim nazivom prvi put se javlja 1011. godine.

Tokom 19. veka Kenic se počinje polako razvijati i jačati privredno pod uticajem obližnjeg Berna. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Kenic je imao oko 39.000 stanovnika. Od tog broja 15,5% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine većinu grada i nemački jezik je preovlađuje u gradu (87,3%). Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako se danas tu mogu čuti i francuski (2,7%), italijanski (2,2%) i drugi jezici.

Veroispovest: Mesno stanovništvo je od 15. veka protestantske vere. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. I danas su građani većinom protestanti (58,1%), ali tu žive i manjinski rimokatolici (19,7%), ateisti (9,7%), muslimani (2,6%) i pravoslavci (1,0%).

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]