Kigali
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Kigali Kigali | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Ruanda |
Pokrajina | Grad Kigali |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 1.132.686 |
— gustina | 1.551,62 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 1° 57′ 13″ J; 30° 03′ 38″ I / 1.953611° J; 30.060556° I |
Vremenska zona | UTC+2 |
Aps. visina | 1567 m |
Površina | 730 km2 |
Veb-sajt | |
www.kigalicity.gov.rw |
Kigali (kinj. Kigali}}) je glavni i najveći grad Ruande. Nalazi se blizu geografskog centra zemlje u blago brdovitom regionu, sa nizom dolina. Kao glavni grad, Kigali je relativno nov grad. Bio je ekonomski, kulturni i saobraćajni centar Ruande od osnivanja kao administrativnog uporišta 1907. godine, a postao je glavni grad zemlje pri nezavisnosti 1962. godine, preusmeravajući fokus sa Butarea (Hujea).
U oblasti koja je pripadala Kraljevini Ruanda od 15. veka, a zatim i Nemačko carstvo početkom 20. veka, grad je osnovan 1907. godine kada je Ričard Kant, kolonijalni rezident, izabrao lokaciju za svoje sedište, navodeći centralni položaj, poglede i bezbednost. Strani trgovci počeli su da trguju u gradu tokom nemačke ere, a Kant je otvorio nekoliko državnih škola za tutsi ruandske učenike. Belgija je preuzela kontrolu nad Ruandom i Burundijem tokom Prvog svetskog rata, formirajući mandat Ruanda-Urundi. Kigali je ostao sedište kolonijalne uprave za Ruandu, ali glavni grad Ruanda-Urundija bio je u Usumburi (sada Budžumbura) u Burundiju, a Kigali je ostao mali grad sa populacijom od svega 6.000 žitelja u trenutku nezavisnosti.
Kigali je polako rastao tokom narednih decenija. U početku nije bio direktno pogođen Ruandskim građanskim ratom između vladinih snaga i pobunjeničkog Ruandskog patriotskog fronta (RPF), koji je počeo 1990. godine. Međutim, u aprilu 1994. godine ruandski predsednik Žuvenal Habijarimana je ubijen kada je njegov avion oboren blizu Kigalija. Nakon njegove smrti usledio je genocid u Ruandi, u kome su Hutu ekstremisti lojalni privremenoj vladi ubili procenjenih 800.000-1.000.000 Tutsija i umerenih Hutua širom zemlje. RPF je nastavio borbu, okončavši primirje duže od godinu dana. Postepeno su preuzeli kontrolu nad većim delom zemlje i zauzeli Kigali 4. jula 1994. Kigali posle genocida doživeo je brz rast stanovništva, a veći deo grada je obnovljen.
Grad Kigali je jedna od pet provincija Ruande, sa granicama utvrđenim 2006. godine. Podeljen je na tri okruga—Gasabo, Kikukiro i Njarugenge—koji su istorijski imali kontrolu nad značajnim područjima lokalne uprave. Reforme u januaru 2020. prenele su veliki deo ovlašćenja okruga na gradsko veće. Grad takođe ima glavnu rezidenciju i kancelarije predsednika Ruande i većinu vladinih ministarstava. Najveći doprinos bruto domaćem proizvodu Kigalija daje uslužni sektor, ali značajan deo stanovništva radi u poljoprivredi, uključujući sitnu poljoprivredu za samoodrživost. Privlačenje međunarodnih posetilaca je prioritet za gradske vlasti, uključujući turizam, konferencije i izložbe.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kigali je osnovan 1907. pod nemačkom kolonijalnom vlašću, ali nije bio glavni grad sve do sticanja nezavisnosti 1962. Tradicionalni glavni grad je bio mesto mvamija (kralj) u Njanzi, dok je kolonijalno mesto vlasti bilo u Butareu. Butare je u početku imao veće šanse da postane glavni grad nove države ali je izabran Kigali zbog svog središnjeg položaja. Od tada grad se veoma brzo razvijao i postao je glavni politički, ekonomski i kulturni centar Ruande.
Od 6. aprila 1994. je bio mesto radnje ruandanskog genocida- pokolj oko milion Tutsa i umerenih Hutua od strane hutu paravojne grupe (Interhamve), i nekih članova ruandanske vojske- i mesto vatrenih borbi između vojske (većina hutu]) i tutskog Patriotskog fronta Ruande. Iako uništena, gradska struktura je obnovljena.
Grad je napravljen na brdovitoj zemlji, pružajući se između oko 4 grebena i dolina. Centar grada se nalazi na jednom od tih grebena. Prosečna visina brda iznosi 1.600 m dok dolina iznosi oko 1.300 m. Najveće kuće i poslovne kancelarije se nalaze na vrhu brda a siromašni žive u dolinama.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Ekonomija[uredi | uredi izvor]
Rude kalaja se vade u rudniku blizu grada a topi se u gradskoj topionici koja je izgrađena tokom osamdesetih. Posao u Ruandi je u porastu i mnoge nove zgrade su izgrađene oko grada kao BCDI toranj i poslovni blok.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |