Kiseonik

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga
N - O - F
 
O
S  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Kiseonik, O, 8
Pripadnost skupu nemetala
grupa, perioda VIA, 2
gustina, tvrdoća 1,429 kg/m3, bd
Boja bezbojan
Osobine atoma
atomska masa 15,9994 u
atomski radijus 60 (48) pm
kovalentni radijus 73 pm
van der Valsov radijus 152 pm
elektronska konfiguracija [He]2s22p4
e- na energetskim nivoima 2, 6
oksidacioni brojevi ±2, 1
Osobine oksida nema
kristalna struktura regularna
Fizičke osobine
agregatno stanje gasovito
temperatura topljenja 50,35 K
(-222,8 °C)
temperatura ključanja 90,18 K
(-182,97 °C)
molska zapremina 17,36×10-3 m³/mol
toplota isparavanja 3,4099 kJ/mol
toplota topljenja 0,22259 kJ/mol
pritisak zasićene pare bez podataka
brzina zvuka 317,5 m/s (293 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 3,44 (Pauling)
2,50 (Alred)
specifična toplota 920 J/(kg*K)
specifična provodljivost bez podataka
toplotna provodljivost 0,02674 W/(m*K)
I energija jonizacije 1313,9 kJ/mol
II energija jonizacije 3388,3 kJ/mol
III energija jonizacije 3388,3 kJ/mol
IV energija jonizacije 7469,2 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
15O (veš.) 122 s β+   15N
16O 99,762% stabilni izotor sa 8 neutrona
17O 0,038% stabilni izotor sa 9 neutrona
18O 0,2% stabilni izotor sa 10 neutrona
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
Objašnjenja skraćenica:


zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada


Kiseonik (O, latinski oxygenium) je nemetal z VIA. On je najrasprostranjeniji element na Zemlji - količina kiseonika u zemljinoj kori iznosi 45%. On takođe čini i 20,8% atmosfere zemlje.

Stabilni izotopi su mu 16O, 17O i18O

Sadržaj

[uredi] Osobine kiseonika

Pod normalnim uslovima je u gasovitom agregatnom stanju. Neophodan za opstanak živih bića. Snažan oksidans. U tečno stanje prelazi na -183°C (1.013 bara) podržava gorenje, bez boje, ukusa i mirisa. Kiseonik u čistom obliku se javlja u vidu molekula O2 i ozona O3

[uredi] Primena

  • U procesima sagorevanja radi postizanja viših temperatura.
  • U metaloprerađivačkoj industriji i metalurgiji za sečenje i zavarivanje, za intenziviranje tehnoloških procesa.
  • U industriji nemetala za postizanje viših temperatura.
  • U hemijskoj industriji za proizvodnju sintenznih gasova, u pirolitičkim procesima ...
  • U ostalim primenama (medicina, biološke nauke, prehrambena industrija, naučnotehnička istraživanja).

[uredi] Postupak sa gasom

Upotreba kiseonika pod pritiskom i upotreba tečnog kiseonika podležu posebnim propisima i merama zaštite.

Nije dozvoljen kontakt kiseonika sa organskim materijalima. Za tečni kiseonik se preporučuje austenitni čelici, aluminijum i legure, bakar i legure. Dozvoljena upotreba fluornih polimera (teflon). Za gasoviti kiseonik je pod određenim uslovima dozvoljena primena ugljeničnih lako legiranih čelika i legura bakra i aluminijuma.

[uredi] Način dobijanja i distribucije

U industriji se dobija se rektifikacijom tečnog vazduha na temperaturi ispod -185°C

Najčešće se isporučuje u čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika kiseonika.

[uredi] Spoljašnje veze