Kiseonik
Iz projekta Википедија
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ime, simbol, atomski broj | Kiseonik, O, 8 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Pripadnost skupu | nemetala | ||||||||||||||||||||||||||||||
| grupa, perioda | VIA, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| gustina, tvrdoća | 1,429 kg/m3, bd | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Boja | bezbojan | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||
| atomska masa | 15,9994 u | ||||||||||||||||||||||||||||||
| atomski radijus | 60 (48) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| kovalentni radijus | 73 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| van der Valsov radijus | 152 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| elektronska konfiguracija | [He]2s22p4 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| e- na energetskim nivoima | 2, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| oksidacioni brojevi | ±2, 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine oksida | nema | ||||||||||||||||||||||||||||||
| kristalna struktura | regularna | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
| agregatno stanje | gasovito | ||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura topljenja | 50,35 K (-222,8 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura ključanja | 90,18 K (-182,97 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| molska zapremina | 17,36×10-3 m³/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota isparavanja | 3,4099 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota topljenja | 0,22259 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| pritisak zasićene pare | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
| brzina zvuka | 317,5 m/s (293 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Elektronegativnost | 3,44 (Pauling) 2,50 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična toplota | 920 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična provodljivost | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplotna provodljivost | 0,02674 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| I energija jonizacije | 1313,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| II energija jonizacije | 3388,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| III energija jonizacije | 3388,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| IV energija jonizacije | 7469,2 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Objašnjenja skraćenica:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Kiseonik (O, latinski oxygenium) je nemetal z VIA. On je najrasprostranjeniji element na Zemlji - količina kiseonika u zemljinoj kori iznosi 45%. On takođe čini i 20,8% atmosfere zemlje.
Stabilni izotopi su mu 16O, 17O i18O
Sadržaj |
[uredi] Osobine kiseonika
Pod normalnim uslovima je u gasovitom agregatnom stanju. Neophodan za opstanak živih bića. Snažan oksidans. U tečno stanje prelazi na -183°C (1.013 bara) podržava gorenje, bez boje, ukusa i mirisa. Kiseonik u čistom obliku se javlja u vidu molekula O2 i ozona O3
[uredi] Primena
- U procesima sagorevanja radi postizanja viših temperatura.
- U metaloprerađivačkoj industriji i metalurgiji za sečenje i zavarivanje, za intenziviranje tehnoloških procesa.
- U industriji nemetala za postizanje viših temperatura.
- U hemijskoj industriji za proizvodnju sintenznih gasova, u pirolitičkim procesima ...
- U ostalim primenama (medicina, biološke nauke, prehrambena industrija, naučnotehnička istraživanja).
[uredi] Postupak sa gasom
Upotreba kiseonika pod pritiskom i upotreba tečnog kiseonika podležu posebnim propisima i merama zaštite.
Nije dozvoljen kontakt kiseonika sa organskim materijalima. Za tečni kiseonik se preporučuje austenitni čelici, aluminijum i legure, bakar i legure. Dozvoljena upotreba fluornih polimera (teflon). Za gasoviti kiseonik je pod određenim uslovima dozvoljena primena ugljeničnih lako legiranih čelika i legura bakra i aluminijuma.
[uredi] Način dobijanja i distribucije
U industriji se dobija se rektifikacijom tečnog vazduha na temperaturi ispod -185°C
Najčešće se isporučuje u čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika kiseonika.
[uredi] Spoljašnje veze
| Periodni sistem elemenata | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | Ge | As | Se | Br | Kr | ||||||||||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Sb | Te | I | Xe | ||||||||||||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Po | At | Rn | ||||||||||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Uub | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo | ||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||

