Kijevska oblast

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kijevska oblast
Položaj
Država Ukrajina
Admin. centarKijev
Najveći gradKijev, Bela Crkva, Brovari
Službeni jezikukrajinski
GuvernerVladimir Šandra
Površina28.131 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.1.719.600
 — gustina st.61,13 st./km2
 — ISO 3166-2UA-32
Poštanski broj07-09hhh
Pozivni broj+380 45
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Kijevska oblast (ukr. Київська область), poznata i po nazivu Kijevščina (ukr. Київщина), oblast je koja se nalazi u centralnom delu Ukrajine. Administrativni centar oblasti je grad Kijev. Grad Kijev, pored toga što je centar Kijevske oblasti, grad je sa specijalnim statusom i nije pod nadležnošću oblasne vlasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kijevska oblast zauzima površinu od 28,100 km², što je oko 35 puta veća površine grada Kijeva. Oblast se nalazi u severnom delu centralne Ukrajine. Graniči se sa sledećim oblastima: na zapadu sa žitomirskom, na jugozapadu sa viničkom, na jugu sa čerkaškom, na jugoistoku sa poltavskom, na istoku i severoistoku sa černigovskom i na severu sa beloruskom gomeljskom oblašću. Oblast je podeljena na približno jednake delove rekom Dnjepar. Druge veće reke su pritoke Dnjepra i to: Pripjat i Desna.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima Kijevske oblasti je umerno kontinentalna, sa relativno blagim zimama i toplim letima. Prosečna temperatura se kreće od januarskih −6.1 °C, do julskih 19.2 °C.

Vegetacija[uredi | uredi izvor]

Na desnoj obali Dnjepra se protežu niže planine i padine. Cela površina je okružena zelenim šumskim pojasom, koji se sastoji od oko 250 vrsta drveća i žbunja.

Pogled na park „Aleksandria“ u gradu Bela Crkva

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kijevska oblast je zvanično obrazovana kao deo Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike 27. februara 1932. godine. Današnje granice su zadnji pod određene posle Černobiljske katastrofe 1986. godine. Oblast grada Slavutiča, koja je trebalo da postane deo Černihivske oblasti, je prebačena u Kijevsku. Kroz istoriju je beleženo da je ova oblast bila deo Velike kneževine Litvanije, Državne zajednice Poljske i Litvanije i Kijevskog vojvodstva.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Najveća nacionalna grupa u Kijevskoj oblasti su Ukrajinci (92,5%), a manjine čine Rusi, Jevreji, Belorusi i Poljaci. Po ispitivanjima iz 2001. godine, 1.053.500 (57.6%) ljudi živi u gradu, a 774.400 (42.4%) na selu. Odnos između muškaraca i žena je 46,3% (845.900) / 53,7% (982.000).

Nacionalnost[1] 1989. 2001. Maternji jezik[2] 1989. 2001.
Ukrajinci 89,3% 92,5% Ukrajinski jezik 88,4% 92,3%
Rusi 8,7% 6,0% Ruski jezik 10,9% 7,2%
Belorusi 0,6% 0,5% ostali jezici 0,7% 0,5%
Poljaci 0,3% 0,2%
Moldavci 0,1% 0,1%
Jevreji 0,4% 0,1%

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Industrija Kijevske oblasti se najvećoj meri zasniva na proizvodnji struje, hrane, visoko razvijenoj hemijskoj i petrohemijskoj industriji, kao i razvijen sektor mehaničkog inženjerstva i metalske industrije. Fabrika autobusa u gradu Proliski proizvede godišnje 1.700 različitih vrsta autobusa, dok se u oblasti nalazi još niz fabrika automobilske industrije.

Osim teške industrije, u Kijevskoj oblasti je razvijana i poljoprivreda. 1999. godine je bilo registrovano 1.130 farmi.

Saobraćaj i transport[uredi | uredi izvor]

Kijevska oblast ima veoma razvijenu železničku saobraćajnu mrežu, koju čini 88 km duga pruga (podatak iz 1985. godine). Putevi u oblasti su ukupne dužine 7.760 km, od kojih je 7.489 km asfaltirano. U oblasti se nalaze i dva važna aerodroma. Kroz oblast prolazi i strateški gasovod.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Kijevskoj oblasti se nalazi 795 državnih škola, od koji se 219 nalazi u gradovima, a 576 u ruralnim predelima. U njima se obrazuje 232.260 učenika, od kojih 141.416 ide u škole u gradovima, a 98.944 ide u škole u ruralnim predelima. U oblasti se nalazi i 22 visoke škole, gde se obrazuje 34.900 studenata.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ National composition of population, State Statistics Committee of Ukraine
  2. ^ Linguistic composition of the population, State Statistics Committee of Ukraine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]