Kolorado (reka)

Koordinate: 31° 54′ 00″ N 114° 57′ 03″ W / 31.90000° S; 114.95083° Z / 31.90000; -114.95083
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kolorado
Opšte informacije
Dužina2.330 km
Basen642.000 km2
Pr. protok40[1][2][1][3] ​m3s
Vodotok
IzvorStenovite planine, Kolorado[4]
Koor. izvora40° 28′ 20″ N 105° 49′ 34″ W / 40.47222° S; 105.82611° Z / 40.47222; -105.82611
UšćeKalifornijski zaliv, 31° 48′ 57″ N 114° 48′ 22″ W / 31.81583° S; 114.80611° Z / 31.81583; -114.80611
Koor. ušća31° 54′ 00″ N 114° 57′ 03″ W / 31.90000° S; 114.95083° Z / 31.90000; -114.95083[4]
Geografske karakteristike
Država/e SAD
PritokeIgl, Roaring Fork River, Gunnison River, Dolores River, Range Creek, San Juan River, Little Colorado River, Hila, Zelena reka, Dirty Devil River, Paria River, Kanab Creek, Virgin River, Plava reka, Bill Williams River, Havasu Creek, Little Dolores River, Muddy Creek, Piney River, Plateau Creek, Roan Creek, Williams Fork, Willow Creek, Tapeats Creek, Fraser River
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Kolorado (engl. Colorado River, mohav. Aha Kwahwat) je reka koja protiče kroz SAD i Meksiko. Duga je 2.330 km. Protiče kroz američke savezne države Kolorado, Jutu, Arizonu, Nevadu i Kaliforniju i meksičke države Sonoru i Donju Kaliforniju. Izvire na zapadnim padinama Stenovitih planina. Uliva se u Kalifornijski zaliv, ali korišćenje vode za navodnjavanje čini da reka često presuši u donjem toku u Meksiku, tako da često ni ne stigne do mora. Sliv reke Kolorado obuhvata oko 642.000 km². Protok vode u ovoj reci je promenljiv — od 113 m³/s u periodima suše do 28.000 m³/s u slučaju većih poplava.

Reka Kolorado u Velikom kanjonu
Jezero Mid i Huverova brana.

Reka Kolorado i njene pritoke poznate su po svojim dramatičnim kanjonima, belovodnim brzacima i jedanaest američkih nacionalnih parkova. Ona je vitalni izvor vode za 40 miliona ljudi.[5] Reku i njene pritoke kontroliše opsežni sistem brana, rezervoara i akvadukata, koji u većini godina preusmeravaju čitav njen tok za poljoprivredno navodnjavanje i vodosnabdevanje iz domaćinstava.[6][7] Njen veliki protok i strmi nagib koriste se za proizvodnju hidroelektrične energije, a glavne brane regulišu najveće zahteve za napajanjem energije u većem delu Zapadnog međugorja. Intenzivna potrošnja vode isušila je donjih 100 mi (160 km) reke, koja retko dospela do mora od 1960-ih.[6][8][9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nowak, Kenneth C. (2. 4. 2012). „Stochastic Streamflow Simulation at Interdecadal Time Scales and Implications to Water Resources Management in the Colorado River Basin” (PDF). Center for Advanced Decision Support for Water and Environmental Systems. University of Colorado. str. 114. Arhivirano iz originala (PDF) 1. 5. 2014. g. Pristupljeno 11. 7. 2013. 
  2. ^ „USGS Gage #09424000 on the Colorado River near Topock, AZ – Daily Data”. National Water Information System. U.S. Geological Survey. 14. 2. 1935. Pristupljeno 21. 4. 2012. 
  3. ^ Wiltshire, Gilbert & Rogers 2010, str. 102.
  4. ^ a b „Colorado River”. Geographic Names Information System. United States Geological Survey. 8. 2. 1980. 
  5. ^ „The Compact and Lees Ferry”. Colorado River Streamflow: A Paleo Perspective. Western Water Assessment. Arhivirano iz originala 29. 4. 2012. g. 
  6. ^ a b Waterman, Jonathan (15. 2. 2012). „Where the Colorado Runs Dry”. The New York Times. Pristupljeno 14. 10. 2014. 
  7. ^ „Imperial Valley”. Encyclopædia Britannica. 1995. 
  8. ^ Diaz, Henry F.; Anderson, Craig A. (28. 11. 2003). „Precipitation Trends and Water Consumption in the Southwestern United States”. Impact of Climate Change and Land Use in the Southwestern United States. U.S. Geological Survey. Arhivirano iz originala 9. 3. 2012. g. 
  9. ^ Postel, Sandra (19. 5. 2014). „A Sacred Reunion: The Colorado River Returns to the Sea”. National Geographic. Pristupljeno 19. 5. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]