Kolumbija
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koordinate: 4°JGŠ - 12° SGŠ, 67°-79° ZGD
- Za drugu upotrebu, pogledajte članak Kolumbija (višeznačna odrednica).
| krilatica: „Sloboda i red“ (Libertad y Orden) | |
| Himna Oh Gloria Inmarcesible! |
|
| Glavni grad | Bogota |
| Službeni jezik | španski |
| - Predsednik | Alvaro Uribe |
| Nezavisnost: | Od Španije 7.avgust 1819. |
| Površina | |
| - Ukupno | 1,141,748 km² (25.) |
| - Voda (%) | 8.8 |
| Stanovništvo | |
| - 2008. | 44.087.000 (29.) |
| - Gustina | 40/km² |
| Valuta | kolumbijski peso (100 сантавоса) |
| Vremenska zona | UTC -1 |
| Internet domen | .co |
| Pozivni broj | +57¹ |
Republika Kolumbija je država u severozapadnoj Južnoj Americi. Na severu i severozapadu izlazi na Karipsko more, na istoku se graniči sa Venecuelom i Brazilom, na jugu sa Ekvadorom i Peruom, a na zapadu sa Panamom. Na zapadu takođe izlazi na Veliki tihi okean. Glavni grad Kolumbije je Bogota.
Površina Kolumbije je 1.138.914 km², a po proceni iz 1995. godine, broj stanovnika je negde oko 44.531.400. Glavni grad je Bogota (oko 6,8 miliona stanovnika). Gustina naseljenosti iznosi 36 stanovnika po km².
U svoje današnje granice Kolumbija je dospela otcepljenjem Venecuele i Ekvadora 1830. godine i Paname 1903. godine. Uprkos velikim teritorijalnim gubicima ona se danas nalazi na drugom mestu po broju stanovnika i na četvrtom mestu po veličini svoje zemlje u Južnoj Americi.
Odlikuje se velikom rasnom izmešanošću stanovništva kao i velikim brojem nepismenog odraslog stanovništva.
Kolumbija je unitarna republika. Sačinjena je od 31 administrativne celine (22 regiona, 4 intendensije i glavni grad).
Moneta je kolumbijski peso i iznosi 100 santavosa.
Sve grane privrede zadovoljavaju potrebe domaćeg stanovništva ali zbog loših saobraćajnih uslova, loših imovinskih odnosa i primitivnoh sredstava za prizvodnju onemogućen je brži razvoj.
[uredi] Reljef
U zapadnom delu Kolumbije reljef je planinski. Andi se ovde dele na: Zapadne, Središnje i Istočne Kordiljere. Najviši vrh Kolumbije je Piko Kristobal Kolon na 5.800 m.
Andi zatvaraju Kolumbiju duž čitave njene pacifičke obale. Tu nema ni jedne rečne doline, tektonske udoline ili bilo kakvog ulegnuća koje bi omogućavalo komuniciranje između spoljnih pacifičkih i unutrašnjih kontinentalnih uticaja.
Na istoku i jugu prostire se ogromna nizija u basenima Orinoka i levih pritoka Amazona.
U primorju oba okeana nalaze se uske ravnice.
Regioni i njihovi glavni gradovi su:
- Amazonas (Leticia)
- Antioquia (Medeljin)
- Arauka (Arauka)
- Atlántico (Barankilja)
- Bolívar (Kartagena)
- Boyacá (Tunja)
- Caldas (Manizales)
- Caquetá (Florencia)
- Casanare (Yopal)
- Kauka (Popayán)
- Cesar (Valledupar)
- Chocó (Quibdó)
- Córdoba (Montería)
- Cundinamarca (Bogota)
- Guainía (Puerto Inírida)
- Guajira (Riohacha)
- Guaviare (San José del Guaviare)
- Huila (Neiva)
- Magdalena (Santa Marta)
- Meta (Villavicencio)
- Nariño (Pasto)
- Norte de Santander (Cúcuta)
- Putumayo (Mocoa)
- Quindío (Armenia)
- Risaralda (Pereira)
- San Andrés and Providencia (San Andrés)
- Santander (Bukaramanga)
- Sucre (Sincelejo)
- Tolima (Ibagué)
- Valle del Cauca (Kali)
- Vaupés (Mitú)
- Vichada (Puerto Carreño)
Zavisne teritorije: Aruba (Holandija) · Foklandska Ostrva (UK) · Francuska Gvajana · Holandski Antili · Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva (UK)

