Komo (jezero)

Koordinate: 46° 00′ 27″ S; 9° 15′ 54″ I / 46.0075° S; 9.265° I / 46.0075; 9.265
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jezero Komo
Jezero Komo
Koordinate46° 00′ 27″ S; 9° 15′ 54″ I / 46.0075° S; 9.265° I / 46.0075; 9.265
Tipprirodno, protočno
Zemlje basena Italija
Maks. dužina46 km
Maks. širina4,5 km
Površina146 km2
Maks. dubina410 m
Zapremina22,5 km3
Nad. visina199 m
Jezero Komo na karti Italije
Jezero Komo
Jezero Komo
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Jezero Komo (ital. Lago di Como) je jezero glečerskoga porekla u Lombardiji u Italiji. Ima površinu od 146 km² i treće je jezero po veličini u Italiji iza jezera Garda i jezera Mađore. Sa dubinom od 410 metara predstavlja jedno od najdubljih jezera Evrope. Dno jezera je na 200 metara ispod nivoa mora.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na Leko i jezero Komo

Jezero je oblika obrnutog ipsilona ili grčkoga slova lambde. Severni krak počinje kod grada Kolika, a Komo i Leko su na krajevima jugozapadnoga i jugoistočnoga kraka. Reka Ada utiče u jezero na severu kod grada Kolika, a ističe kod Leka. Ta geološka struktura čini od jugozapadnoga kraka kod Koma mrtav kraj, pa se tu često dešavaju poplave. Planinski predalpski kraj između dva južna kraka jezera naziva se Larijski trougao. U središtu toga trougla je grad Kanco.

Ime[uredi | uredi izvor]

Naziv jezera dolazi od latinske reči larius, koja je u italijanskom Lario, ali to ime se retko koristi. Obično se naziva Lago di Como (što znači jezero Komo) .

Vila d'Este[uredi | uredi izvor]

Pogled na jezero Komo iz grada Komo

Vilu d'Este je izgradio 1568. kardinal Tolomeo Galio. Jedno vreme je tu 1816-1817. boravila žena engleskoga kralja. Kasnije u 19. veku od vile je napravljen luksuzni hotel. Danas je to privlačno mesto za svetski slavne ličnosti, a tu su dolazili: Bred Pit, Andželina Džoli, Pol Makartni, Šeron Stoun, Arnold Švarceneger, Iv Sen Loran, Alfred Hičkok i Mihail Gorbačov.

Na jezeru Komo nalazi se čuveni istraživački i konferencijski centar Belađo, koji je pod upravom Rokfelerove fondacije.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]