Kopar

Koordinate: 45° 32′ 53″ S; 13° 43′ 50″ I / 45.54804° S; 13.73045° I / 45.54804; 13.73045
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kopar, Koper, Capodistria
sloven. Копер
Kolaž gradskih znamenitosti Kopara
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Slovenija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2002.23.726
 — gustina76,24 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 32′ 53″ S; 13° 43′ 50″ I / 45.54804° S; 13.73045° I / 45.54804; 13.73045
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina9,8 m
Površina311,2 km2
Kopar, Koper, Capodistria na karti Slovenije
Kopar, Koper, Capodistria
Kopar, Koper, Capodistria
Kopar, Koper, Capodistria na karti Slovenije
Ostali podaci
GradonačelnikAleš Bržan
Registarska oznakaKP
Veb-sajt
koper.si

Kopar ili Koper (sloven. Koper, ital. Capodistria) je jedan od većih gradova u Sloveniji i najvažnije naselje slovenačke Ictpe, odnosno Slovenačkog primorja. Kopar je i upravno središte istoimene opštine Kopar.

Koper je i glavna pomorska luka Slovenije i jedino veće primorsko naselje u državi.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Grad Kopar nalazi se u krajnje jugozapadnom delu zemlje, na nevelikom Slovenačkom primorju. Grad je blizu italijanske granice i mnogo većeg Trsta (oko 20 km). Od prestonice Ljubljane Kopar je udaljen 103 km.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Kopar je smešten u istoimenom malom zalivu Jadranskog mora. Gradsko područje se velim delom nalazi u malom obalnom ravnom pojasu, dok se gradski obod nalazi u pobrđu, koje zatvara zaliv i ravnicu sa istoka i juga.

U gradu vlada sredozemna klima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Koper se kao naselje javlja u doba stare Grčke pod nazivom Aegida. Današnji naziv vodi poreklo od latinskog naziva Caprea, iz vremena starog Rima. Značaj grada narasta tokom Velike seobe varvara, kada je grad postao sklonište za tadašnje stanovnike Tergestea, savremenog Trsta.

Od 10. veka pa do 1797. godine grad je bio deo Mletačke republike. Tokom ovog doba grad je dobio italijanski karakter, za razliku od slovenačkog zaleđa. Ovakvo demografsko stanje održaće se i posle 1797. godine kada grad pripada Habzburškoj monarhiji, sve do sredine 20. veka.

1918. godine Kopar pripada Italiji, koja u sledećim godinama raznim merama suzbija južnoslovenski uticaj u gradu i okolini. Posle Drugog svetskog rata grad je prvo bio deo Slobodne Teritorije Trsta, da bi 1954. godine pripao Jugoslaviji i tadašnjoj republici Sloveniji.

Istorijski gledano Kopar je naselje sa italijanskom većinom. Početkom 20. veka grad je imao oko 7.500 stanovnika, od čega preko 90% Italijana.

U Kopru danas živi 23.726 stanovnika. Od toga Slovenci čine 75%, ostale narodnosti iz bivše Jugoslavije oko 20% i Italijani svega 2,2%. I pored malog udela u stanovništvu Kopar je danas središte italijanske manjine u Sloveniji.

Ovde se nalazi KK Primorska.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najveći prihod ima od Luke Kopar, koja je značajna po pretovaru za jugoistočnu Evropu.

Grad je i važno turističko i upravno središte. Kopar poseduje očuvano istorijsko jezgro sredozemnog tipa sa brojnim trgovima, crkvama i palatama.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Kao i svaki veći grad u državi i Kopar ima razvijenu mrežu osnovnih i srednjih škola. U gradu je skoro osnovan i Univerzitet Primorske.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]