Kopnene biljke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kopnene biljke
Vremenski raspon: srednji Ordovik - danas
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Streptophyta
Kladus: Embryophytes

Kopnene biljke (Embryophyta) su monofiletska grupa biljaka, potomci zelenih algi koje su napustile vodenu sredinu i naselile kopno sredinom Ordovika. Adaptacije koje su omogućile suvozemni način života i brzu adaptivnu radijaciju kopnenih biljaka obuhvataju postojanje:

Životni ciklus kopnenih biljaka[uredi | uredi izvor]

Životni ciklus kopnenih biljaka se opisuje kao haplodiplontski - postoje nezavisne haploidna i diploidna faza. Ovaj fenomen se naziva smenom jedrovih faza, a pošto su kod kopnenih biljaka obe faze višećelijske, naziva se i smenom generacija. Haploidna faza (gametofit generacija) nastaje iz haploidnih spora. Na njoj se diferenciraju organi za mitotičku produkciju gameta. Nakon oplodnje (spajanja gameta) nastaje diploidan zigot iz koga se razvija diploidna faza (sporofit generacija). Na sporofitu se razvijaju sporangije u kojima se mejotičkim deobama stvaraju haploidne spore. Gametofit generacija je dominantna kod mahovinastih biljaka, dok u životnim ciklusima ostalih biljaka dominira sporofit.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Kopnene biljke obuhvataju oko 15 razdela. Na osnovu diferenciranosti provodnih (vaskularnih) tkiva, kopnene biljke delimo na nevaskularne (mahovinaste) i vaskularne biljke.

Nevaskularne biljke obuhvataju tri primitivne grupe (razdela), koje su se prve odvojile od predaka ostalih kopnenih biljaka. To su:

Vaskularne biljke su monofiletska grupa koja se karakteriše prisustvom traheida u ksilemu. Obuhvataju sledeće savremene razdele:

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]