Kos (ostrvo)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kos (Κως)
Geografija
Površina290,3 km2
Dužina42 km
Širina10 km
Visina843 m
Najviši vrhDikajo
Administracija
Najveći gradKos
Demografija
Stanovništvo30947  (2001)
Gustina st.106,6 stan./km2

Kos (grč. Κως [Kos], antgrč. Κῶς [Kōs]) je jedno od većih ostrva u grupaciji Dodekaneza u istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Kos u okviru periferiji Južni Egej, kao središnje ostrvo, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu je istoimeni grad Kos, istovremeno i sedište okruga.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Kos iz vazduha

Kos je drugo po veličini i značaju ostrvo Dodekaneza. Najbliže značajnija ostrva su Nisiros ka jugu i Kalimnos ka severu, oba udaljena približno 15 km. Ostrvo je planinsko i kamenito. Obala Kosa je razuđena. Ostrvo je veoma izduženo u pravcu istok-zapad oko 40 km, a relativno usko u pravcu sever-jug, čak i par kilometara u zapadnom delu ostrva. Kos ima brojne male zalive sa skrivenim plažama.

Klima KOsa je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Nedostatak vode je značajno ograničenje, ali, budući da Kos blizu kopna, koriste se bogati podzemni izvori. Zbog toga je biljni i životinjski svet bujniji nego na nekim okolnim ostrvima, mada je on osoben za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prelepe plaže su obeležje Kosa

Kos je naseljen još tokom neolita. U 11. veku p. n. e. ostrvo naseljavaju Dorci i pod njima počinje procvat ostrva. Tokom Grčko-Persijskog rata stanovnici polisa Kos su dvaput proterali Persijance sa ostrva, ali uz pomoć Atine. Zbog toga je Kos prišao Delskom savezu i ostao dugo. Posle izlaska Rodosa iz ovog saveza Kos je bio glavno uporište antičke Atine u ovom delu Grčke. Posle smrti Aleksandra Makedonskog Kos se oslanjao na Egipat Ptolemeja.

164. g. Kos je pao u ruke starog Rima, ali je zadržao autonomiju. Podelom carstva Kos je pripao Vizantiji, u okviru koje će ostati vekovima. 1206. g., posle upada Krstaša u Carigrad, ostrvo prisvajaju Mlečani. 1315. godine Kos osvajaju vitezovi Malteškog reda. Mnoge njihove građevine, najviše utvrđenja, sačuvane su do dan-danas. Sva ova utvrđenja nisu pomogla u odbrani ostrva protiv Sulejmana Veličanstvenog 1523. g. i Kos postaje osmanski.

Pod Turcima Kos je ostao nekoliko vekova čineći jedan od najbogatijih delova ovog ogromnog carstva. Iako su Grci sa Kosa bili aktivni tokom svih događaja na tadašnjem grčkom području oni su se oslobodili Osmanlija tek 1912. g. Nažalost, tada su ostrvo okupirali Italijani, koji su bili bezobzirni prema ostrvskom stanovništvu i sprovodili su oštre mere italijanizacije. Ovo je izazvalo nazadovanje ostrva i iseljavanje stanovništva. Tek posle Drugog svetskog rata ostrvo je vraćeno matici Grčkoj. Tada je postepeno počeo oporavak ostrva pre svega zahvaljujući razvoju turizma, danas preovlađujućeg činioca razvoja ostrvske privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Antičko nasleđe Kosa

Glavno stanovništvo na Kosu su Grci. KOs spada u prilično gusto naseljena ostrva među ostrvima Dodekaneza, a razvoj turizma tokom proteklih 20ak godina doprineo je daljem prosperitetu ostrva i povećanju broja stanovnika. Poslednjih godina ima sve više i stranih stanovnika, bivših turista ili turističkih radnika poreklom iz nerazvijenih zemalja.

Glavno mesto, grad Kos dominira ostrvo po naseljenosti. U njemu živi oko polovine stanovništva, a okolini preko 60% stanovnik Kosa. Grad i njegova okolina su deo ostrva sa najbržim razvojem.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas se privreda Kosa sve više zasniva na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicionalnoj poljoprivredi (masline, vinova loza, badem, manje južno voće). Turizam je poseban, jer se jako oslanja omladinski vid turizma (diskoteke, klubovi, velika sloboda u ponašanju).

Kos[uredi | uredi izvor]

Grad Kos smešten je na istočnoj obali ostrva. Danas je to grad sa približno 20.000 stanovnika (oko 65% ostrvljana) i jako turističkom i pomorskom privredom. Tu su smeštene i sve važnije ostrvske upravne, kulturne i obrazovne ustanove. Blizu grada(20 km) u selu Antimahia se nalazi i ostrvski aerodrom. Turističko mesto Kardamena(mala luka) se nalazi na oko 25 km od grada Kos, a na 42 kilometru je i selo Kefalos sa predivnim zalivom i plažama. Nedaleko od grada Kosa, u brdima je i tradicionalno selo Zia, sa puno restorana, odakle se pruža predivan pogled(i na susedno ostrvo Kalimnos). Poznata turistička mesta su i Pili, Tigaki, Mastihari(mala luka), sa lepim plažama.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kos”. Travel magazine. Pristupljeno 21. 1. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]