Krakov
| Krakov polj. Kraków |
|||
|---|---|---|---|
|
|
|||
|
|
|||
| Osnovni podaci | |||
| Država | |||
| Vojvodstvo | Vojvodstvo Malopoljsko | ||
| Stanovništvo | |||
| Stanovništvo | 756 441 | ||
| Aglomeracija | 1 516 000 | ||
| Gustina stanovništva | 2315 st./km² | ||
| Položaj | |||
| Koordinate | |||
| Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 | ||
| Nadmorska visina | 220-380 m | ||
| Površina | 326 km² | ||
| Ostali podaci | |||
| Gradonačelnik | Jacek Majhrovski | ||
| Veb-strana | krakow.pl | ||
Koordinate: 50° 02′ 60" SGŠ, 19° 56′ 60" IGD
Krakov (polj. Kraków) je grad u južnom delu Poljske. Nalazi se nad rekom Vislom. U prošlosti Krakov je bio prestonica Poljske, a sada je sedište povjata i sedišta Malopoljskih vlasti. U njemu živi oko 750.000 ljudi (1,5 miliona u širem području).
Površina grada je – 326,8 km².
Krakov je administrativni, kulturni, obrazovni, industrijski i turistički centar regije. Grad predstavlja saobraćajni čvor, u njemu se ukrštaju važni međunarodni i regionalni putevi kao i železničke pruge. U blizini grada se nalazi i međunarodni aerodrom.
Sadržaj |
[uredi] Etimologija imena
Po legendi ime Krakova potiče od imena kneza Kraka. Verovatno ta reč potiče od Kelta, koji su naseljavali ove krajeve, što je dokazano preko arheoloških nalazišta i iz rimskih izvora. U Češkim legendama se takođe javlja junak Krak. Postoji i druga verzija po kojoj je Krakov dobio ime po Kruku, što označava osobu sa ptičijim imenom, to ime se često javljalo u Slovenskim kneževskim porodicama.
[uredi] Istorija
Mnoge hipoteze ukazuju na to da je Krakov smešten na mapi Klaudijus Ptolemeusa koja je nastala između 142.- 147. godine naše ere. [1]. Krakov bi trebao da bude naselje Carrodunum, što se zaključuje po njegovom položaju između već identifikovanih naselja u južnoj Poljskoj.
Najstarije naselje se nalazilo na odbrambenom Vavelskom brdu. To je bilo jedno od najznačajnijih naselja u državi Vislana. Oko 990. godine našao se u granicama Poljske države. Prvi poznat zapis o Krakovu (u kome se govori o Krakovu kao o poznatom trgovačkom centru) potiče od Ibrahim ibn Jakuba i zapisan je oko 966. godine. Najkasnije od 1000. godine u Krakovu se nalazilo sedište Krakovskog biskupa. Za vreme vladavine Kazimira Obnovitelja Krakov je postao prestonica države.
Godine 1241. Krakov je uništen usled tatarske najezde.
Godine 1320. u Krakovskoj katedri krunisan je Vladislav Lokietek. Od tada, pa sve do1734. godine Krakov je bio mesto na kome su krunisani poljski kraljevi.
U XIV veku u predgrađu Krakova nastala su sledeća naselja: na jugu Kazimir (1335) i na severu Klepaž (1366).
Kao prestonica jedne od najvećih kaljevina u Evropi u XV i XVI vek Krakov se razvijao u svakom pogledu - arhitektonskom, trgovačkom, kulturnom i naučnom. Kompleks zamkova na Vavelu je prepravljen u renesansnom stilu. Obnovljen je i Univerzitet nastao 1364. godine.
Po prvi put Krakov je uništen od strane neprijateljske vojske za vreme Švedske najezde 1655. godine. U XVIII veku osvajan je od pruske, švedske, ruske i austrijske vojske.
Godine 1850. veliki požar je uništio preko 10% površine grada.
Za vreme nemačke okupacije (1939-1945) pretrpeo je velike ljudske i materijalne gubitke.
[uredi] Krakovske oštine
Krakov je podeljen na 18 opština koje su označene rimskim ciframa: I, II, III... XVIII. Deo tih opština ima svoje običajne nazive i trenutno traje rasprava o njihovom priznavanju. Ova podela je uvedena 1990. godine.
[uredi] Kultura
| Istorijski centar Krakova* | |
|---|---|
| Svetska baština Uneska | |
|
|
|
| Vrsta | kulturna |
| Kriterijum | IV |
| Referenca | 29 |
| Regija† | Evropa |
| Istorija upisa u svetsku baštinu | |
| Upis | 1978. (2. sednica) |
| * Ime kao na zvničnoj listi svetske baštine. † Regiju je klasifikovao UNESKO. |
|
Krakov je jedan od najvažnijih kulturnih centara Poljske, mnogi ga smatraju za kulturnu prestonicu države. Krakovski stari grad je uvršten u listu svetske kulturne baštine. Svaki dan Krakov poseti između tri i četiri miliona turista.
U Krakovu se nalaze mnoge kulturne institucije od značaja za celu Poljsku.
Izabrana pozorišta:
- Pozorište Bagatela
- Krakovsko pozorište - Scena STU]]
- Pozorište Groteska
- Narodno pozorište
- Staro Krakovsko pozorište
- Pozorište Slovackog
Potpuna lista pozorišta: Krakovska pozorišta.
U Krakovu se nalazi 28 muzeja sa Narodnim muzejem na čelu, u kome se nalaze brojne kolekcije poljskog i svetskog slikarstva. Sem toga u Krakovu je i sedište Krakovske Filharmonije.
Potpun spisak muzeja: Krakovski muzeji.
[uredi] Učilišta
Krakov je sedište mnogih viših škola, kako državnih tako i privatnih. Najvažnije od njih su:
- Jagelonski Univerzitet
- Krakovska Politehnika
- Ekonomska Akademija
- Akademija Fizičkog Vaspitanja
- Muzička Akademija
- Pedagoška Akademija
- Akademija Lepih Umetnosti
- Poljoprivredna Akademija
- Papska teološka Akademija
- Državna viša škola glume
Potpun spisak: Krakovske više škole.
[uredi] Sport
- hokej - Krakovija (Cracovia)
- fudbal - FK Krakovija (Cracovia), Visla Krakov (Wisła Kraków), Hutnjik Krakov (Hutnik Kraków), Garbarnja Krakov (Garbarnia Kraków), Vavel Krakov (Wawel Kraków), Podgože Krakov (Podgórze Kraków), Bježanovjanka Krakov (Bieżanowianka Kraków)
- Moto trke - Vanda Krakov (Wanda Kraków)
- Ragbi - Juvenja Krakov (Juvenia Kraków)
[uredi] Krakovske atrakcije
Krakov je jedan od najznačajnijih evropskih turističkih centara sa vrednim atrakcijama iz raznih epoha. U krakovu se nalazi preko 6 hiljada atraktivnih objekata.
- Vavelsko Uzvišenje, u tome: Katedra na Vavelu, Kraljevski zamak na vavelzu, Zmajeva Jama
- srednjovekovni izgled centra grada: Krakovski trg sa kulom, katolička crkva, sukiennjice, ostaci utvrđenja.
- Stari jevrejski kvart sa sinagogama
[uredi] Parkovi i priroda
Parkovi u Krakovu zauzimaju 318,5 ha (2002) što predstavlja manje od 1% površine grada.
U Krakovu se nalazi 5 rezervata prirode ukupne površine 48,6 ha (0,14% površine grada).
Lista spomenika prirode na području Krakova broji 192 objekata.
[uredi] Osobe povezane sa Krakovom
- Aleksander Abuš
- Stefan Banah
- Daniel Boguš
- Boleslav III
- Kžištof Borek
- Karl Karl
- Eva demarčik
- DJ Tomek
- Robert Gadoha
- Henrik Grosman
- Ludvig Gumplovič
- Frdrih Halm
- Vojćeh Has
- Ježi Hofman
- Josef Hofman
- Holi Kasimir
- Jan II. Kazimir
- Eva Lipska
- Franćišek Maharski
- Jan Matejko
- Edvard Ohab
- Jan Rokita
- Zigmunt II
- Ježi Štur
- Vladislav II
[uredi] Galerija
[uredi] Spoljašnje veze
| Sedišta vojvodstva Poljske | |
|---|---|
|
Bjalistok | Bidgošč | Gdanjsk | Gožov Vielkopolski | Katovice | Kielce | Krakov | Lublin | Lođ | Olštin | Opole | Poznanj | Žešov | Ščećin | Torunj | Varšava | Vroclav | Zielona Gora |
|
|||||
Koordinate: 50° 03' sgš, 19° 57' igd