Konstantin Bodin

Iz projekta Википедија

(Preusmereno sa Краљ Бодин)
Skoči na: navigacija, pretraga
Границе Краљевства Срба у доба краља Бодина
Granice Kraljevstva Srba u doba kralja Bodina

Konstantin Bodin, srpski kralj i kralj Slovena (1081 - posle 1101). Bodin je bio sin prvog srpskog kralja Mihaila. Kao mlad princ učestvovao je u buntovnim borbama protiv Vizantije. Kad je u Makedoniji 1073 buknuo ustanak protiv grčke vlasti, pomogao ga je kralj Mihailo, i na molbu ustanika poslao im je Bodina s pomoćnim četama. U Prizrenu je onda Bodin proglašen za cara. Spočetka je imao uspeha. Njegova vojska je osvojila Skoplje, a on sam Niš. Ali bila je greška što je razdvojio svoje snage, pa jedan deo vojske, s vojvodom Petrilom, uputio na jug, a sam pošao na sever. Južna vojska bila je potučena kod Kostura, a ni severna, prepolovljena po snazi, nije mogla da se održi. Kod Pauna na Kosovu Bodin je bio poražen, zarobljen i odveden, najpre u Carigrad a posle u Antiohiju. Otuda se spasao pomoću mletačkih mornara najmljenih od strane kralja Radoslava, Mihailovog brata i naslednika na vladarskom prestolu Srbije (dok se u drugim izvorima spominje da ih je unajmio sam Mihailo). Posle 1081 došao je na kraljevski presto, iza očeve smrti. Duže vremena iskorištavao je borbe između Vizantije i Normana, koji su iz Italije bili počeli svoja vojevanja na Balkanu. Iako obavezan Vizantiji, Bodin je u borbama ili ostajao neutralan, ili je ratovao za svoj račun, osvajajući Rašku, Bosnu i Hum. Posle poraza Normana (1085) Vizantijci počeli su se svetiti za takvo držanje i Srbima. Veze između Bodina i Normana nisu mogle ostati nepoznate. Njegova žena Jakvinta, bila je kći Arhiriza, vođe normanske stranke u Bariju. — Raški župan Vukan, Bodinov vazal, isticao se u vreme od 1086. do 1096. kao aktivan protivnik Vizantije i često je, verovatno u sporazumu s Bodinom, prodirao prema Kosovu i Metohiji. Sam Bodin u novim borbama nije imao stare sreće, i sve se manje isticao, zauzet borbama u porodici. Njegovi mnogobrojni srodnici bili su nezadovoljni kraljicom Jakvintom, koja je previše gledala sopstvene interese. Radi tih porodičnih kriza Bodin je došao u sukob i sa Dubrovnikom, koji je davao utočišta progonjenim srodnicima. 1096/97 prolazili su kroz Bodinovu državu francuski krstaši pod vođstvom grofa Rejmonda Tuluškog. Bodin ih je lepo primio u svojoj prijestolnici Skadru. Godina Bodinove smrti nije utvrđena. Stavlja se između 1101—16.

[uredi] Vidi još

[uredi] Literatura

  • Narodna enciklopedija, 1927 g.
Srpske dinastije