Kremna (Užice)

Koordinate: 43° 50′ 20″ S; 19° 34′ 30″ I / 43.8389° S; 19.575° I / 43.8389; 19.575
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kremna
Spomen dom proroka Tarabića
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaUžice
Stanovništvo
 — 2011.Pad 665
Geografske karakteristike
Koordinate43° 50′ 20″ S; 19° 34′ 30″ I / 43.8389° S; 19.575° I / 43.8389; 19.575
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina822 m
Kremna na karti Srbije
Kremna
Kremna
Kremna na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj31242
Pozivni broj031
Registarska oznakaUE

Kremna su gradsko naselje u Srbiji u gradu Užicu u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1444 stanovnika. Sačinjavaju je seoska naselja Kremna, Strmac, Raduša i Vitasi. Do 1965. ovo naselje je bilo sedište opštine Kremna koju su činila naseljena mesta: Bioska, Keserovina, Kotroman, Kremna, Kršanje, Mokra Gora, Panjak, Pear, Raduša, Strmac, Vitasi i Vrutci, naselja koja su teritorijalno zauzimala 51% površine opštine Užice. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav tadašnje opštine Titovo Užice. Do tada su se Kremna i Mokra Gora bili u sastavu opštine Čajetina, Koja je obuhvatala celu teritoriju planine Zlatibor, tada Kremanska oblast, sela Kremna i Mokra Gora izdvajaju iz sastava Opštine Čajetina i ulaze u sastav tadašnje opštine Titovo Užice u isto vreme kada je skoro cela Murtenička oblast, južni deo planine Zlatibor, izdvojena iz sastava opštine Čajetina i ušla u sastav opštine Nova Varoš.

Postoji inicijativa građana da se Kremnima vrati status gradske opštine u sastavu grada Užica, kakav je bio do 1965 godine.

Kremanska oblast[uredi | uredi izvor]

Kremanska oblast (ili Šarganska oblast) obuhvata sjeverni dio Zlatibora. Centar oblasti je selo Kremna, rodno mjesto proročke familije Tarabića. Drugo veliko selo Kremanske oblasti je Mokra Gora. Na zapadnoj granici Kremanske oblasti, na prelazu ka Tari, nalazi se selo Bioska.

Kremanska oblast se na sjeveru graniči sa planinom Tarom, na istoku sa užičkim krajem, na jugu sa drugim dijelovima Zlatibora (konkretno, sa selom Semegnjevom), a na zapadu sa Bosnom.

O Kremnima je 2015. objavljena knjiga Ilije Misailovića „Kremna, selo na putu Užice-Višegrad“ COBISS.SR 213606156.[1]

Ovde se nalaze Crkva Svetog Georgija u Kremnima i OŠ „Bogosav Janković” Kremna. U Kremni je živeo Zdravko Selaković, nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Turističke atrakcije ove oblasti su Šarganska osmica, pruga jednog kolosijeka koja pravi figuru broja osam da bi lakše savladala uspon brda Šargana, rodna kuća vidovnjačke porodice Tarabića u Kremnima, Dom proroka u Kremnima. U poslednje vreme je primećen razvoj seoskog turizma te sve veći broj noćenja kako domaćih, tako i stranih turista. U 2020. oj godini je zabeleženo preko 10.000 noćenja u mestu.

Kremanska oblast je bila dio Zlatiborskog sreza dug period vremena administrativno vezana za tadašnju Čajetinu. Zlatiborski srez je danas zamenila skraćena Opština Čajetina, u čiji sastav ne ulaze severni i južni delovi Zlatibora. Severni Zlatibor (Kremanska oblast) pripao je Opštini Užice, a južni (Murtenička oblast) Opštini Novoj Varoši.

Tarabići[uredi | uredi izvor]

U 19. vijeku u ovom selu su živjeli Tarabići, poznata porodica za koju se u narodu vjeruje da su bili vidoviti, a poslije njih se pojavilo još nekoliko osoba koje su tvrdile to isto za sebe (Stanoje Mulić, Jovo Krpa, Stevan Mulić, Bude Bogosavljević, Miloje Đurđić, Milun Nešović (ili Nešević), Vidosav Čolić i drugi).

Naselja u okviru Kremana[uredi | uredi izvor]

Kremna imaju više naselja koja su razasuta između planine Zlatibora i planine Tare. Neka od najvećih naselja su: Centar, Strmac, Raduša, Dugi Do, Vitasi, Šargan, Omorika, i dr.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kremna živi 619 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,6 godina (43,9 kod muškaraca i 47,2 kod žena). U naselju ima 269 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,70.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.137
1953. 1.251
1961. 1.244
1971. 1.097
1981. 997
1991. 851 851
2002. 727 741
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
722 99,31%
Hrvati
  
1 0,13%
Bugari
  
1 0,13%
nepoznato
  
3 0,43%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Znani i neznani kremanski proroci („Politika“, 25. maj 2015)
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]